Miletić o kamenolomima u Delnicama: oštro upozorenje na rizike po prirodu, zdravlje i Janafovu infrastrukturu
Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić oštro je upozorio da bi eventualno aktiviranje dva delnička kamenoloma moglo ugroziti prirodu Gorskog kotara, zdravlje stanovništva, ali i ugroziti protok nafte i plina Janafa, čije se cijevi nalaze u blizini planiranih lokacija. Prema njegovim navodima, sam Janaf, kao jedna od ključnih hrvatskih kompanija u oblasti energetske infrastrukture, izričito se protivi ovom projektu, što dodatno usložnjava cijelu situaciju i otvara niz pitanja vezanih za prostorno planiranje i zaštitu nacionalno značajne infrastrukture.
Sam slučaj kamenoloma u Delnicama predstavlja primjer kako se na lokalnom nivou prepliću pitanja zaštite okoliša, zdravlja stanovništva, ekonomskog razvoja i sigurnosti kritične infrastrukture. Reakcija lokalnog stanovništva, saborskog zastupnika i ekonomskih aktera pokazuje koliko je riječ o problemu koji prelazi okvire jedne male sredine i postaje šira tema u javnoj raspravi o tome kakav razvoj se želi za područje Gorskog kotara.
Glavni Miletićev argument: zakonska distanca i blizina kuća
Miletić je svoju argumentaciju iznio na konferenciji za medije u Delnicama, gdje je posebno naglasio aspekt zakonske distance koja se mora poštivati kod aktivnosti vezanih za eksploataciju kamena. “Članak 92. Zakona o prostornom uređenju kaže da je zabrana kamenoloma 500 metara od naselja, od kuća, a mi imamo kuću na 40 metara od kamenoloma, imamo protivljenje Janafa ovom projektu”, rekao je.
Ovakvim iznošenjem konkretnog primjera, on je u prvi plan stavio neslaganje između onoga što zakon propisuje i onoga što se na terenu, prema njegovim navodima, planira. Razlika između propisanih 500 metara i navodno tek 40 metara od najbliže kuće, predstavlja izuzetno veliku odstupanje, što, ako bi se potvrdilo, znači da bi cijeli projekat morao biti predmet ozbiljne pravne i administrativne provjere.
Pored toga, Miletić je posebno istaknuo i protivljenje Janafa, kompanije od posebnog nacionalnog interesa za Hrvatsku. “Janaf je naša tvrtka od najvišeg nacionalnog interesa i potpuno je nevjerojatno da SDP-ova vlast u Delnicama nije poduzela sve korake i onemogućila prostornim planom aktivaciju ovog štetnog projekta”, dodao je. Ovom porukom on je istovremeno otvorio i politički element rasprave, prebacujući dio odgovornosti na aktuelnu lokalnu vlast u Delnicama.
Šta tačno radi Janaf i zašto je tema osjetljiva
Da bi se razumio značaj Janafova navodnog protivljenja, korisno je sagledati ulogu te kompanije. Janaf, odnosno Jadranski naftovod, operativna je hrvatska kompanija u oblasti transporta nafte naftovodom prema rafinerijama u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i drugim zemljama regiona. Njegova mreža naftovoda, koja se prostire kroz nekoliko dijelova Hrvatske, predstavlja jednu od najznačajnijih dijelova kritične energetske infrastrukture u zemlji.
Sigurnost takve infrastrukture od izuzetne je važnosti, jer eventualni incident može imati ozbiljne posljedice, kako po ekološku situaciju, tako i po energetsku sigurnost cijelog regiona. Upravo zato se prilikom planiranja bilo kakvih aktivnosti koje uključuju eksploziju, miniranje, vibracije ili druga djelovanja u blizini naftovoda, redovno traže posebna mišljenja i dozvole, kako od operatera naftovoda, tako i od nadležnih institucija za zaštitu kritične infrastrukture.
Ako se potvrdi da se Janaf stvarno i službeno protivi aktivaciji kamenoloma zbog blizine vlastite infrastrukture, to bi sam projekat moglo dovesti u dodatnu pravnu i tehničku poziciju koja bi zahtijevala znatno preispitivanje. Riječ je o pitanju koje uobičajeno prelazi nivo isključivo lokalnih nadležnosti i može uključiti i ministarstva nadležna za energiju, prostorno uređenje i zaštitu okoliša.
Razvoj Gorskog kotara kao alternativni model
U svom istupu Miletić je naglasio i šire stratešo pitanje, vezano za to kakav razvoj treba Gorski kotar. Prema njegovim riječima, kamenolomi i industrija koja eksploatiše kamen i ruši brda nisu rješenje za Delnice. Umjesto toga, naveo je da Gorskom kotaru treba razvoj vrhunskog turizma, jačanje infrastrukture, kao i razvoj zdrave domaće proizvodnje hrane.
Ovakav pristup uklapa se u širu raspravu koja se već godinama vodi u dijelovima Hrvatske i drugim evropskim zemljama, u kojima se traži odgovor na pitanje kako pomiriti potrebu za ekonomskim razvojem s ograničenjima koja postavljaju izrazito vrijedna prirodna područja. Gorski kotar je jedna od najšumovitijih regija u Hrvatskoj, sa značajnom biološkom raznolikošću i specifičnim ekosistemima, što ga čini i atraktivnim za turizam i osjetljivim na intenzivnu industriju.
Vrhunski turizam, kako ga Miletić spominje, uključuje koncepte koji povezuju zaštitu prirode, kulturnu baštinu i kvalitet usluge, dok proizvodnja hrane, kao što su mliječni proizvodi, voćarstvo, gljive, ljekovito i začinsko bilje, već decenijama predstavlja jedno od područja u kojem Gorski kotar ima razvojni potencijal. Veliki industrijski zahvati, kao što su kamenolomi, u takvim modelima često se vide kao izazovi koji mogu narušiti i okolinu i lokalni imidž koji se pažljivo gradi.
Reakcija lokalnog stanovništva i poljoprivrednika
Pored politike, snažan glas u cijeloj raspravi imaju i sami stanovnici. Marino Žagar, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Delnicama, na istoj konferenciji rekao je da je oko 500 ljudi potpisalo peticiju protiv aktivacije kamenoloma. Pored same peticije, prema njegovim riječima, lokalno stanovništvo proslijedilo je svoj stav i prema Županiji, ali, kako tvrdi, do sada nije dobio konkretne odgovore nadležnih.
“Ne želimo kamenolome u svom dvorištu. Gorski kotar ne treba kamenolome koji nam uništavaju prirodu, narušavaju zdravlje ljudi. Mi nećemo odustati od naše borbe za zaštitu Gorskog kotara”, poručio je Žagar. Tom porukom jasno se vidi da otpor projektu ne dolazi samo od strane saborskog zastupnika, već i od konkretnih lokalnih aktera, koji se u dijelu javne rasprave nalaze u poziciji direktnih korisnika prostora i ekosistema koji se brani.
Janez Janša izabran za novog premijera Slovenije, dobio mandat za formiranje vlade!Peticije i organizovana inicijativa stanovništva u takvim slučajevima predstavljaju važan instrument javnog pritiska, ali same po sebi nemaju formalnu pravnu snagu u smislu blokiranja projekta. Ono što one čine jeste signalizacija nadležnim institucijama o postojanju velikog otpora u zajednici, što ozbiljne državne i lokalne uprave po pravilu uzimaju u obzir prilikom konačnih odluka.
Zaštita okoliša i zdravlje u kontekstu kamenoloma
Iz perspektive zaštite okoliša, kamenolomi predstavljaju aktivnost koja, u zavisnosti od konkretne lokacije, tehnologije i provođenja mjera zaštite, može imati različit nivo utjecaja. Najčešće zabilježeni problemi vezani uz takve aktivnosti uključuju emisije prašine, buku, vibracije od miniranja, kao i utjecaj na vodotokove i podzemne vode. Dodatni element je vizuelni utjecaj, posebno u krajolicima koji se cijene zbog svoje izvornosti.
Sa zdravstvenog stanovišta, posebna pažnja se usmjerava na izloženost finim česticama prašine, koje pri dugotrajnom udisanju mogu negativno utjecati na respiratorni sistem. Stručna literatura iz oblasti javnog zdravstva u takvim slučajevima preporučuje strogo poštivanje propisanih udaljenosti od stambenih zona, redovno mjerenje zagađenja zraka i provođenje mjera za smanjenje emisija. Upravo to je razlog zbog kojeg zakonodavstvo o prostornom uređenju i predviđa minimalne udaljenosti od naselja, na koje se Miletić u svom istupu poziva.
Pored utjecaja na zdravlje, kamenolomi nose i ekonomska pitanja. S jedne strane mogu generisati zaposlenost i prihode u kratkom roku, dok s druge strane mogu negativno utjecati na druge sektore, kao što su turizam, gostionice i proizvodnja domaće hrane. Konačan učinak je stoga uvijek rezultat kombinacije više faktora, koje je važno procijeniti prije konačne odluke o aktivaciji.
Pravni i administrativni okvir
Pitanje kamenoloma u Hrvatskoj uređeno je nizom propisa, među kojima se nalaze i odredbe Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji, Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o rudarstvu, kao i propisa koji se odnose na zaštitu kritične infrastrukture. Sama aktivacija kamenoloma u praksi zahtijeva niz koraka, uključujući usklađenost s prostornim planovima, dobijanje rudarskih i drugih dozvola, kao i provjeru utjecaja na okoliš.
Ako bi se potvrdile tvrdnje da se planira aktivacija lokacija koje su znatno bliže stambenim objektima nego što to dozvoljava zakon, te da postoji službeno protivljenje operatera nacionalno značajne infrastrukture, tada bi pravna pozicija projekta bila vrlo osjetljiva. Nadležne institucije, počevši od lokalne uprave, preko nadležnih ministarstava do državnih inspekcijskih službi, u takvim slučajevima imaju jasno definisane uloge i ovlasti.
Sve dotle, sve iznesene tvrdnje, kako one zastupnika Mosta tako i predstavnika lokalne zajednice, predstavljaju dio javne rasprave koja prethodi konačnoj pravnoj i administrativnoj ocjeni. Aktuelne lokalne vlasti u Delnicama, kao i županijske strukture, vrlo vjerovatno će u narednom periodu morati javno reagovati na ove navode i pojasniti svoju poziciju.
Šira slika: razvojni modeli za osjetljive prostore
Slučaj Delnica nije izolovan. U različitim dijelovima Hrvatske, kao i u drugim zemljama regiona, postoje slični konflikti između projekata eksploatacije prirodnih resursa i lokalnih zajednica koje preferiraju drugačiji model razvoja. Posljednjih godina raste broj inicijativa koje insistiraju na uključivanju stanovništva u proces donošenja odluka, kao i na pažljivijem vaganju kratkoročnih ekonomskih koristi i dugoročnih posljedica po okoliš i zdravlje.
U evropskom kontekstu, sve više se naglašava i tema “pravedne tranzicije”, što u praksi znači da prilikom planiranja razvoja treba voditi računa kako o ekonomskim učincima, tako i o socijalnim i ekološkim. Posebno u područjima poput Gorskog kotara, koja imaju izrazito vrijedne prirodne karakteristike, sve češće se zastupa stav da je dugoročno održiv razvoj moguć samo ako se poštuju ograničenja koja postavljaju ekosistemi i potrebe lokalnog stanovništva.
Kako će se cijela situacija s kamenolomima u Delnicama na kraju razriješiti, zavisit će od daljih koraka pojedinih institucija, mogućeg zvaničnog stava Janafa, ali i od političkih odluka koje će biti donesene na nivou opštine i županije. Otpor stanovništva, organizovan kroz peticiju, kao i jasni nastupi pojedinih političkih opcija, čine cjelokupnu raspravu izuzetno transparentnom, što i jeste način na koji se savremeni razvojni projekti ocjenjuju i u drugim demokratskim društvima.
Zaključak
Slučaj planiranih kamenoloma u Delnicama, oko kojeg saborski zastupnik Marin Miletić upozorava na rizike po prirodu Gorskog kotara, zdravlje stanovništva i sigurnost Janafove infrastrukture, predstavlja vrlo dobar primjer kako se na nivou jedne lokalne zajednice prepliću pravna, ekološka, zdravstvena, ekonomska i politička pitanja. Tvrdnje da je planirana udaljenost kamenoloma od kuća znatno manja od one koju propisuje zakon, ako se pravno potvrde, predstavljaju izrazito snažan argument protiv projekta u njegovom sadašnjem obliku.
Konačan ishod cijele situacije zavisit će od odluka nadležnih institucija, eventualnih službenih stavova Janafa, kao i daljih koraka političkih i civilnih aktera. U svakom slučaju, slučaj Delnica još jednom je u prvi plan stavio pitanje kakav razvojni model najbolje odgovara osjetljivim prostorima poput Gorskog kotara, i koliko se u tom modelu zaista uvažavaju glasovi stanovništva koje u takvim sredinama živi i radi.
