Most najavio prijedlog uvođenja doživotnog zatvora i raspravu o stanju pravosuđa:
Stranka Most najavila je izmjene Kaznenog zakona kojima traži uvođenje doživotnog zatvora za najteža kaznena djela protiv života i tijela. Povod za pojačanu inicijativu, kako su naveli, je tragičan slučaj ubojstva 19 godišnjeg mladića u Drnišu, nakon kojeg pokreću i inicijativu za raspravu o odgovornosti pravosuđa u Hrvatskom saboru. Time stranka konkretan slučaj koristi kao polaznu točku za širu zakonodavnu i institucionalnu raspravu.
Predsjednik Mosta i predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja istaknuo je da Hrvatska, prema njegovom mišljenju, nakon svakog teškog zločina prolazi kroz isti obrazac, sastavljen od nekoliko dana šoka i zgražanja u javnosti, ali bez stvarnih promjena i bez utvrđene odgovornosti unutar sistema. Tom ocjenom postavljena je osnovna teza stranke, prema kojoj je problem dijelom sistemske prirode i traži strukturni odgovor, a ne samo trenutne reakcije.
Šta konkretno Most predlaže
Most predlaže izmjene članka 46. Kaznenog zakona kako bi se institut dugotrajnog zatvora uredio po uzoru na francuski model, uključujući mogućnost stvarnog doživotnog zatvora za najteže zločine. Time se hrvatski kazneni okvir, prema prijedlogu, dovodi u sklad s rješenjima koja se primjenjuju u dijelu drugih evropskih zemalja, gdje doživotni zatvor postoji kao posebna kategorija kazne, najteže odvojena od ostalih kaznenih djela.
Uz to, predlažu izmjene odredbi koje se odnose na teško ubojstvo, tako da minimalna zatvorska kazna više ne bude deset godina, nego najmanje 30 godina zatvora ili doživotni zatvor. Ovakvo dizanje donje granice kazne za najteže oblike ubojstva, prema obrazloženju predlagača, ima za cilj jasno razdvojiti najteže zločine od ostalih, kako u zakonskoj kvalifikaciji, tako i u praktičnoj sankciji koju propisuje sud.
Grmoja je obrazložio i šire institucionalno i moralno polazište prijedloga: “Hrvatska mora imati zakonski okvir koji jasno razlikuje najteže oblike zločina od ostalih kaznenih djela. Ljudski život je svetinja i država mora poslati jasnu poruku da za posebno okrutna i teška ubojstva više ne može biti blagih kazni”, rekao je. Tom porukom prijedlog se postavlja kao izraz stava da postoji granica preko koje društvo ne smije prelaziti bez snažne i jasne kaznene reakcije.
Najava sjednice Odbora za pravosuđe
Pored zakonodavnog prijedloga, Most je najavio i konkretne korake unutar parlamentarnih tijela. Grmoja je najavio da će na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, koja je predviđena za naredni utorak, biti raspravljano o stanju sudbene vlasti i odgovornosti institucija. Rasprava se neće odnositi samo na konkretan slučaj iz Drniša, nego i na opće stanje hrvatskog pravosuđa, što ukazuje na pokušaj sistematskog otvaranja pitanja koja izlaze iz okvira jednog pojedinačnog događaja.
Na sjednicu se, prema najavi, planira pozvati niz visokih dužnosnika i predstavnika nadležnih institucija. Među njima su predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić, glavni državni odvjetnik, ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, ministar pravosuđa Damir Habijan, glavni ravnatelj policije i predstavnici psihijatrijske struke. Time bi se rasprava odvijala uz prisustvo predstavnika sva tri ključna dijela sistema, pravosuđa, policije i mentalno zdravstvene zaštite, koja se često spominje u kontekstu nadzora nad osobama s ranijim ozbiljnim kaznenim dosjeima.
Inicijativa za raspravu o sudbenoj vlasti u Saboru
Stranka je pokrenula i prikupljanje potpisa saborskih zastupnika kako bi se Izvješće o stanju sudbene vlasti uvrstilo na dnevni red Hrvatskog sabora. Riječ je o standardnoj parlamentarnoj proceduri kojom se određena tema može staviti pred plenum, uz uvjet podrške određenog broja zastupnika. Ako inicijativa uspije, rasprava bi se vodila u plenarnoj dvorani, pred svim zastupnicima i javnošću.
Obrazlažući taj korak, Grmoja je poručio: “Nećemo dopustiti da ova tragedija prođe bez posljedica, bez odgovornosti i bez konkretnih mjera. Ne napadamo samo kao oporba, nego nudimo i konkretna rješenja i tražimo ozbiljnu raspravu o stanju hrvatskog pravosuđa”, rekao je. Time je istaknuto i ono što stranka želi pokazati kao razliku u odnosu na uobičajenu političku raspravu: da uz kritiku iznosi i konkretne zakonodavne prijedloge.
Reakcija zastupnika Ivice Ledenka
Iz Mosta se oglasio i saborski zastupnik Ivica Ledenko, koji je ocijenio da je sistem u konkretnom slučaju zakazao u svojoj osnovnoj zadaći, a to je zaštita građana. Njegova izjava povezuje pitanje zakonodavnog okvira s pitanjem stvarnog funkcionisanja institucija u svakodnevnoj praksi.
Prijepor u BiH zbog otvaranja novog graničnog prijelaza Gradiška nakon urušavanja dijela mosta!Govoreći o ubijenom mladiću, Ledenko je naveo: “Luka Milovac učinio je sve što jedan uzorit mladić treba učiniti. Bio je odličan učenik, društveno aktivan i vrijedan mladi čovjek. Sustav nije učinio ništa da ga zaštiti od osobe koja je već bila počinitelj teškog kaznenog djela”, rekao je. Tim je istupom postavljena teza da, prema njihovom mišljenju, sigurnost građana ne može biti prepuštena improvizaciji, nego mora biti rezultat dosljednog djelovanja institucija.
Dodao je i ocjenu prema kojoj oni koji su, kako je rekao, godinama stvarali i održavali postojeći sistem više ne mogu biti oni koji će ga mijenjati. Tom formulacijom rasprava se s isključivo pravne razine prebacuje i na razinu političke odgovornosti, što je uobičajeno u parlamentarnim debatama oko ovako osjetljivih tema.
Kontekst prijedloga i šira rasprava
Inicijative za uvođenje doživotnog zatvora i pooštravanje kazni za najteža kaznena djela redovno se otvaraju u javnoj raspravi nakon teških zločina koji izazovu snažne reakcije. Pristalice ovakvih rješenja ističu njihov simbolički i odvraćajući značaj, kao i potrebu da društvo jasno označi najteže oblike povrede ljudskog života kao kategoriju za sebe, s odgovarajućim sankcijama. S druge strane, u stručnoj raspravi često se otvaraju i pitanja vezana uz međunarodne standarde, ulogu uvjetnog otpusta i preispitivanja kazne, te efikasnost ovakvih mjera kao alata za smanjenje teških zločina.
Hrvatski Kazneni zakon već poznaje institut dugotrajnog zatvora, a aktuelni prijedlog ide u smjeru njegovog preoblikovanja u stroži oblik, koji bi, prema modelu na koji se predlagači pozivaju, uključivao dugo sigurnosno razdoblje bez mogućnosti uvjetnog otpusta. U konačnoj formi, prijedlog će morati proći proceduru u Saboru, u kojoj se očekuje rasprava i ocjene drugih političkih opcija, kao i pravne struke.
Pored zakonodavne komponente, najavljena rasprava o stanju sudbene vlasti otvara mogućnost šireg sagledavanja efikasnosti i organizacije pravosudnih i sigurnosnih institucija. Hoće li i u kojoj mjeri inicijativa dovesti do konkretnih izmjena propisa i organizacijskih rješenja, zavisit će od političkih odnosa u parlamentu, ali i od šireg konsenzusa o tome šta se smatra adekvatnim odgovorom na najteže zločine.
Zaključak
Najavljena inicijativa Mosta kombinuje dva koraka: konkretan prijedlog izmjena Kaznenog zakona u pravcu uvođenja stvarnog doživotnog zatvora i podizanja minimalne kazne za teško ubojstvo, te institucionalnu inicijativu za raspravu o stanju hrvatskog pravosuđa kroz parlamentarna tijela. Oba koraka pokrenuta su u kontekstu konkretne tragedije, ali su, prema obrazloženjima predlagača, usmjerena prema sistemskim pitanjima.
Konačan ishod ovih prijedloga ovisit će o daljnjem toku procedure u Saboru, raspravi u nadležnim odborima i stavovima drugih političkih opcija. Do tada javnost prati razvoj inicijative, dok pitanja oko kaznene politike, zaštite građana i odgovornosti institucija ostaju u središtu rasprave o stanju hrvatskog pravosuđa.
Napomena uz tekst: ovo je izvještaj o političkoj i zakonodavnoj inicijativi, a ne komentar konkretnog kaznenog postupka. Konačne ocjene o pojedinačnom slučaju donose nadležna pravosudna tijela u redovnom postupku, uz primjenu pretpostavke nevinosti.
