Vlada je prepoznala takozvani Barnahus model kao primjer dobre prakse u postupanju prema djeci žrtvama i svjedocima spolnog zlostavljanja i iskorištavanja, izjavio je ministar Damir Habijan na završnoj konferenciji projekta posvećenog uspostavljanju tog modela u Hrvatskoj. Riječ je o pristupu koji se u više evropskih zemalja primjenjuje kao standard u radu s najranjivijom skupinom, djecom koja su prošla kroz traumatična iskustva.
Sama izjava ministra dolazi u kontekstu formalnog zaokruživanja jedne faze projekta i predstavlja institucionalno priznanje da postojeći način postupanja u takvim slučajevima treba unaprijediti i uskladiti s vodećim evropskim standardima. U nastavku se objašnjava šta projekt konkretno podrazumijeva, ko su sve uključeni akteri i kako se planira nastaviti rad nakon završetka aktuelne faze.
Cilj projekta i njegovi nositelji
Projekt ima za cilj uspostavu prve Dječje kuće na nacionalnom nivou, prema vodećem evropskom modelu zaštite prava i interesa djece žrtava i svjedoka nasilja ili zlostavljanja. Glavni korisnik projekta je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, a projekt sufinancira Evropska unija, dok ga provodi Vijeće Europe u saradnji s Evropskom komisijom. Prema podacima koje je iznijelo ministarstvo, ukupni budžet projekta iznosi 666.503 eura.
Habijan je istaknuo da uspostavljanje Dječje kuće nije izolovana inicijativa, nego dio širih strateških dokumenata i mjera. Konkretno, ona je dio provedbe nacionalnog plana usmjerenog na suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje od 2022. do 2027. godine. Time se naglašava da je riječ o sistemskom, a ne ad hoc rješenju, koje se uklapa u dugoročno planiranje na nivou države.
Barnahus model, čiji naziv u prijevodu znači dječja kuća, u Europi se već niz godina primjenjuje kao prepoznat pristup. Prema dostupnim informacijama, model je još 2015. godine prepoznat kao obećavajuća praksa od strane nadležnog tijela Vijeća Europe zaduženog za zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, te je do sada primijenjen u više evropskih država. To znači da Hrvatska, uvođenjem ovog modela, slijedi već razrađen i u praksi provjeren okvir.
Glavni cilj: sprječavanje ponovne traume djeteta
Suština Barnahus modela jeste u načinu na koji se s djetetom postupa tokom istražnih i sudskih postupaka. Ministar je pojasnio koji je osnovni cilj takvog pristupa. “Glavni cilj Barnahusa je da se spriječi retraumatizacija i sekundarna viktimizacija djece putem pružanja relevantnih usluga pod jednim krovom, uz istovremeno osiguranje da se njihov iskaz može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku i to primarno na način da se izbjegne višekratno ispitivanje djece”, naveo je Habijan.
Ova formulacija ukazuje na ključni problem koji model nastoji riješiti. U klasičnom postupanju dijete često prolazi kroz višekratno ispitivanje pred različitim institucijama, što može dovesti do ponovnog proživljavanja traume. Barnahus model upravo to nastoji izbjeći tako što sve relevantne usluge, pravosudne, socijalne, zdravstvene i psihološke, objedinjuje na jednom mjestu i u koordinisanom postupku. Time se istovremeno štiti dobrobit djeteta i osigurava da prikupljeni iskaz ima dokaznu vrijednost u kaznenom postupku.
Takav pristup, prema iskustvima zemalja koje su ga već uvele, smanjuje nepotrebno odugovlačenje u obradi ovakvih slučajeva i djeci koja su žrtve omogućava pristup pravosuđu na način prilagođen njihovom uzrastu i stanju. To je i osnovni razlog zašto se model u Europi smatra primjerom dobre prakse.
Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju
Važan korak u formalizaciji ovog pristupa bilo je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju za uspostavljanje Barnahus modela. Uz ministra Habijana, dokument su potpisale i ministrica zdravstva Irena Hrstić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić, te državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić.
Širi se snimka iz centra Rima: turist se okupao u Fontani di Trevi, Talijani traže strože kazne
Memorandum su, osim predstavnika ministarstava, potpisale i ravnateljice više relevantnih institucija: ravnateljica Hrvatskog zavoda za socijalni rad Tatjana Štritof, ravnateljica Pravosudne akademije Kristina Bekavac, ravnateljica Akademije socijalne skrbi Marija Barilić, te predsjednica Hrvatske psihološke komore Andreja Bogdan. Ovako širok krug potpisnika pokazuje da je riječ o saradnji koja prelazi granice jednog resora.
Potpisivanje ovog dokumenta označava formalizaciju multidisciplinarne i međuagencijske saradnje pravosudnih, socijalnih i medicinskih institucija. Upravo je takva povezanost različitih sektora temelj funkcionisanja Barnahus modela, koji predviđa pružanje cjelovitih usluga za dijete i njegovu obitelj na jednom mjestu, kako bi se izbjeglo ponovno traumatiziranje djeteta. Bez ovakvog formalnog okvira saradnje, koordinisano postupanje između institucija u praksi bi bilo znatno teže provedivo.
Nastavak projekta uz dodatno sufinanciranje
Iako se aktuelna faza projekta privodi kraju, rad na uspostavi Dječje kuće time se ne prekida. Prema priopćenju ministarstva, osigurano je daljnje sufinanciranje putem Norveškog financijskog mehanizma, što će omogućiti rad na infrastrukturnim pretpostavkama i punu operativnu primjenu modela. To znači da završetak jedne faze ne predstavlja kraj inicijative, nego prelazak u sljedeću etapu u kojoj se očekuje konkretizacija u praksi.
Kontinuitet finansiranja je u ovakvim projektima posebno važan, jer uspostava potpuno funkcionalnog sistema podrazumijeva ne samo pravni i institucionalni okvir, nego i odgovarajuću infrastrukturu, prostor i obučeno osoblje. Osiguravanjem dodatnih sredstava stvaraju se uvjeti da model s razine plana i dokumenata pređe u stvarnu, operativnu primjenu.
Poruka o zaštiti najranjivijih
Na kraju konferencije ministar je istaknuo širi društveni značaj ovakvih inicijativa. “Snaga čitavog našeg društva ogleda se upravo u načinu na koji ćemo pružiti zaštitu najranjivijim članovima, a što je naša trajna i neupitna obveza za ostvarenje sustava koji počiva na vladavini prava”, zaključio je Habijan. Ovom porukom uspostavljanje Barnahus modela stavljeno je u kontekst opće obaveze države da zaštiti one koji su najizloženiji i kojima je institucionalna podrška najpotrebnija.
Zaključak
Uspostavljanje Barnahus modela u Hrvatskoj predstavlja korak prema usklađivanju domaće prakse s vodećim evropskim standardima u zaštiti djece žrtava i svjedoka nasilja. Projekt, koji finansiraju i provode evropske institucije, ima jasno definisan cilj: smanjiti ponovno traumatiziranje djece i istovremeno osigurati da njihov iskaz ima odgovarajuću dokaznu vrijednost u postupku.
Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i osiguravanjem daljnjeg sufinanciranja stvoreni su preduvjeti da se model iz faze planiranja prevede u operativnu primjenu kroz mrežu Dječjih kuća. Konačni domet ove inicijative ovisit će o tome koliko će se uspješno provesti naredne, infrastrukturne i operativne faze, ali sam okvir i institucionalna podrška ukazuju na to da je riječ o sistemskom pristupu zaštiti najranjivije skupine u društvu.
