Dragan Primorac kandidat za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora
Profesor i liječnik Dragan Primorac, koji je i aktuelni predsjednik Hrvatskog taekwondo saveza, novi je kandidat za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Kandidatura dolazi nakon odlaska dugogodišnjeg predsjednika Zlatka Mateše, koji je tu poziciju napustio u izrazito turbulentnom periodu za krovnu organizaciju hrvatskog sporta. Primorac, koji je i član Vijeća HOO-a, time ulazi u utrku za čelnu poziciju, za koju je svoju kandidaturu već najavio i Josip Varvodić iz Hrvatskog plivačkog saveza.
Sami izbor novog predsjednika HOO-a predstavlja jedno od najznačajnijih sportskih kadrovskih pitanja u Hrvatskoj u posljednjem periodu. U trenutku u kojem se različite sportske organizacije i nacionalne federacije nalaze pred različitim izazovima, od finansiranja, preko transparentnosti, do potrebe modernizacije, izbor novog vodstva HOO-a može imati dugoročne posljedice po opću sportsku politiku u zemlji.
Profesionalni put Dragana Primorca
Dragan Primorac je profesionalac sa izuzetno raznovrsnom karijerom, koja kombinira medicinu, akademski rad, sport i politiku. Po struci je liječnik pedijatar i subspecijalist medicinske genetike, što ga čini stručnjakom u izrazito specifičnom medicinskom području. Pored kliničkog rada, dugi niz godina aktivan je i kao akademski radnik, sa značajnim doprinosima u oblasti forenzičke medicine, genetičkih istraživanja i drugih srodnih disciplina.
U mladosti se aktivno bavio sportom, kako sam navodi, kroz nogomet, atletiku i, najznačajnije za njegovu kasniju biografiju, taekwondo. Upravo u toj borilačkoj disciplini ostvario je svoje najbolje sportske rezultate, što je predstavljalo temelj za njegovu kasniju aktivnost u sportskoj administraciji.
Nakon perioda u kojem je obavljao funkciju potpredsjednika Hrvatskog taekwondo saveza, 2026. godine izabran je za predsjednika te nacionalne sportske organizacije. Time je u sportskim krugovima dodatno potvrdio svoj angažman, kao i sposobnost da nakon aktivne sportske karijere preuzme i odgovornost u oblasti upravljanja sportom.
Pored taekwondoa, Primorac je tokom svoje karijere bio i član zdravstvenih komisija Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog nogometnog saveza i Hrvatskog odbojkaškog saveza. Kao predsjednik Zdravstvene komisije HNS-a, sudjelovao je u projektima prevencije iznenadne srčane smrti kod sportaša, što je tema koja u savremenoj sportskoj medicini privlači sve više pažnje, posebno nakon više slučajeva tragične smrti mladih sportaša u različitim disciplinama širom svijeta.
Politička biografija
Pored medicinske i sportske karijere, Primorac je značajan dio svog javnog djelovanja proveo i u politici. Bio je ministar znanosti, obrazovanja i sporta od 2003. do 2009. godine, u Vladi Ive Sanadera. U toj ulozi učestvovao je u nizu inicijativa koje su se odnosile na modernizaciju obrazovnog sistema, znanstvenu politiku i razvoj sporta u Hrvatskoj.
U novijoj fazi svoje karijere, Primorac je bio i kandidat na predsjedničkim izborima 2024. i 2025. godine, na kojima je naposljetku izgubio od kandidata Zorana Milanovića. Iako rezultat nije bio onaj koji je njegova kampanja priželjkivala, sami činjenica kandidovanja za najvišu državnu funkciju jasno govori o njegovoj prepoznatljivosti i ambicijama u javnom prostoru.
Sa stanovišta sportske administracije, političko iskustvo može predstavljati i prednost i izazov. Sa jedne strane, poznavanje rada institucija, komunikacije sa državnim organima, kao i šireg javnog prostora, čine korisne alate za vođenje krovne sportske organizacije. Sa druge strane, kandidat koji dolazi iz političkog okvira može se susresti sa različitim percepcijama u sportskim krugovima, koje pažljivo prate da li se sportska autonomija dovoljno čuva.
Kontekst u kojem se odvija izbor
Sami izbor novog predsjednika HOO-a odvija se u izrazito specifičnom kontekstu. Dugogodišnji predsjednik Zlatko Mateša napustio je tu poziciju u periodu kada je krovna sportska organizacija bila izložena različitim oblicima javnog interesa, uključujući medijske rasprave o trošenju javnih sredstava u sportskom sistemu i određene pravosudne procese koji su se odnosili na pojedine sportske organizacije.
U takvim uslovima, novi predsjednik HOO-a će se susresti sa nizom konkretnih izazova. Prvi je obnova i jačanje povjerenja javnosti u rad institucije. Drugi je rad na transparentnosti i standardima upravljanja, što su teme koje će vjerovatno biti u središtu pažnje u narednom periodu. Treći je nastavak izvršavanja osnovnih zadataka HOO-a, koji uključuju koordinaciju sa međunarodnim sportskim institucijama, podršku nacionalnim sportskim federacijama, kao i pripremu hrvatskih sportaša za velika takmičenja.
Pored Primorca, kako je već spomenuto, kandidaturu je najavio i Josip Varvodić iz Hrvatskog plivačkog saveza. Time se otvara izborna utrka u kojoj će biti više kandidata, što sa stanovišta demokratskog karaktera institucije predstavlja pozitivan signal. Sami sportski izbori, u kojima različiti kandidati iznose svoje vizije, omogućavaju širu raspravu o pravcima razvoja institucije i sporta u cjelini.
U narednom periodu može se očekivati i da se pojave i drugi kandidati, jer je u procesima ovog ranga uobičajeno da različite sportske organizacije i grupe procijene svoje opcije prije konačne odluke. Konkretne procedure izbora, koje su definisane statutom HOO-a, predviđaju jasne korake koji se moraju proći prije konačnog izbora.
Zadaci i ovlasti predsjednika HOO-a
Da bi se ispravno razumio značaj cijelog izbora, korisno je sagledati i osnovne zadatke i ovlasti predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora. Riječ je o jednoj od najznačajnijih funkcija u hrvatskom sportu, koja kombinira reprezentativnu, administrativnu i strategijsku dimenziju.
Sa reprezentativnog stanovišta, predsjednik HOO-a predstavlja hrvatski sport pred Međunarodnim olimpijskim komitetom, kao i pred drugim međunarodnim sportskim tijelima. Njegova pozicija je važna i u odnosima sa državnim institucijama, kao i sa nacionalnim sportskim federacijama, ekonomskim partnerima i medijima.
Sa administrativnog stanovišta, predsjednik vodi rad organa HOO-a, koordinira različite komisije i radne grupe, te osigurava da odluke organa budu provođene u praksi. Pored toga, predsjednik je odgovoran za opće upravljanje finansijama institucije, kao i za poštivanje propisa koji se odnose na rad HOO-a.
Sa strateškog stanovišta, predsjednik daje opći ton razvoja hrvatskog olimpijskog sporta. Sami pravac, koji se ogleda u podršci pojedinim sportskim disciplinama, ulaganjima u sportsku infrastrukturu, kao i u međunarodnoj poziciji hrvatskog sporta, u značajnoj mjeri zavisi od vizije i kapaciteta osobe na čelu institucije.
Bačić najavio novi model priuštivog stanovanja: cijene stanova trebale bi dodatno padati
Iz svega navedenog jasno je da izbor novog predsjednika nije puko ceremonijalan, već strateški značajan trenutak za hrvatski sport u cjelini.
Šira slika hrvatskog sporta
Hrvatska, kao zemlja sa izuzetno bogatom sportskom tradicijom, posljednjih decenija postigla je niz izuzetnih međunarodnih rezultata, kako u kolektivnim sportovima poput nogometa, vaterpola i košarke, tako i u individualnim disciplinama. Ovi uspjesi su, sa jedne strane, rezultat individualnog talenta i posvećenosti sportaša, ali sa druge strane, i posljedica sistemskog rada koji se odvija na različitim nivoima sportskog sistema.
U narednom periodu, hrvatski sport susreće se sa nizom konkretnih izazova. Među njima su konkurencija drugih zemalja koje sve više ulažu u sportsku infrastrukturu i razvoj mladih talenata, povećani troškovi održavanja vrhunskih sportskih programa, kao i opće promjene u načinu na koji se sport finansira i prati u medijima.
Posebnu pažnju u savremenom kontekstu zaslužuje i pitanje transparentnosti u sportskim institucijama. Sve češće se otvaraju rasprave o tome kako se troše sredstva u različitim sportskim organizacijama, kako se donose odluke o velikim ulaganjima i međunarodnim aranžmanima, kao i kako se osigurava da svi sportisti imaju jednake šanse za razvoj.
Novi predsjednik HOO-a, ko god to bude postao, susrest će se sa svim ovim temama u svojoj svakodnevnoj praksi. Sami izborni proces predstavlja priliku da različiti kandidati javnosti predstave svoje pristupe ovim pitanjima, što sa stanovišta sportske demokratije predstavlja izuzetno značajan trenutak.
Reakcije i očekivanja
U trenutku objavljivanja Primorčeve kandidature, prirodno je očekivati da se različite sportske organizacije, federacije i pojedinci u sportskom svijetu izrazito pažljivo prate razvoj situacije. Iako u ovom trenutku ne postoji potpun pregled svih reakcija, dosadašnja praksa pokazuje da ovakvi izbori uglavnom pokreću široku diskusiju u sportskim krugovima.
Sa stanovišta nacionalnih sportskih federacija, posebno je važno koju će viziju razvoja HOO-a podržati novi predsjednik. Različite federacije imaju različite prioritete, koji se kreću od povećanja finansijske podrške, preko bolje koordinacije sa državnim institucijama, do konkretnih reformi u načinu funkcionisanja krovne organizacije.
Sa stanovišta sportaša, novi predsjednik može utjecati i na konkretne uvjete pripreme, na podršku tokom velikih takmičenja, kao i na opće mogućnosti razvoja karijere. Iako su u praksi mnoge konkretne odluke u rukama pojedinih federacija, opći okvir koji postavlja HOO ima značajan utjecaj na sve aspekte sporta.
Posebnu pažnju zaslužuje i opća javnost. U trenutku u kojem se različite institucije nalaze pred različitim izazovima u smislu povjerenja, transparentno vođen izborni proces, sa jasnom komunikacijom prema javnosti, može doprinijeti opštem jačanju ugleda hrvatskog sporta. Kandidati će, vjerovatno, u narednim sedmicama imati priliku da svoje vizije izlože kroz različite formate, što građanima omogućava da prate cijeli proces.
Šta dalje očekivati
U narednim sedmicama može se očekivati intenzivnija predizborna aktivnost svih kandidata, koja uključuje komunikaciju sa članicama HOO-a, predstavljanje vlastitih programa, kao i javne istupe u medijima. Sami konačni izbor donijet će se prema procedurama koje su propisane statutom institucije, što obično uključuje formalno glasanje od strane skupštine HOO-a.
Pored same kadrovske dimenzije, vrijedi pratiti i šire strateške rasprave koje će se voditi paralelno sa izbornim procesom. Pitanja kao što su odnos sa državnim institucijama, finansiranje sporta, položaj mladih sportaša, kao i međunarodna pozicija hrvatskog sporta, vjerovatno će biti centralne teme.
Konačan ishod izbora pokazat će u kom pravcu hrvatski olimpijski sport namjerava ići u narednim godinama. Bez obzira na konkretni ishod, javnost može računati na to da će se predstavnici različitih sportskih organizacija aktivno uključiti u rasprave, što predstavlja zdrav element demokratskog karaktera same institucije.
Zaključak
Kandidatura Dragana Primorca, profesora, liječnika i aktuelnog predsjednika Hrvatskog taekwondo saveza, za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora predstavlja jedan od najznačajnijih kadrovskih razvoja u hrvatskom sportu u posljednjem periodu. Sa svojom izrazito raznovrsnom biografijom, koja kombinira medicinske, akademske, sportske i političke elemente, Primorac u izbornu utrku ulazi kao prepoznatljiv kandidat sa značajnim javnim profilom.
Kandidatura se odvija u kontekstu u kojem se HOO nalazi pred nizom konkretnih izazova, koji uključuju obnovu povjerenja, jačanje transparentnosti i nastavak osnovnih zadataka u podršci hrvatskim sportašima. Pored Primorca, kandidaturu je već najavio i Josip Varvodić iz Hrvatskog plivačkog saveza, dok se u narednom periodu može očekivati i pojava drugih kandidata.
Bez obzira na konačan ishod izbora, sami proces predstavlja priliku za širu raspravu o pravcima razvoja hrvatskog sporta. U narednim sedmicama, javnost će imati priliku pratiti kako različiti kandidati prezentiraju svoje vizije, što je važan element demokratske kulture u sportskim institucijama.
