Skinut veliki plakat sa Palate Albanija u Beogradu nakon zabrinutosti za zaštićene ptice
Sa Palate Albanija u centru Beograda večeras je skinut veliki reklamni plakat, nakon višednevne građanske akcije i upozorenja stručnjaka da je plakat ozbiljno ugrozio koloniju zaštićenih bijelih čiopa koje gnijezde na toj zgradi. Plakat je skinut uz pomoć alpinista u večernjim satima, što je izazvalo opće olakšanje među građanima i aktivistima koji su prethodnih dana skretali pažnju javnosti na problem.
Sami slučaj je u kratkom roku otvorio širu raspravu o zaštiti urbane faune, posebno o pticama koje gnijezde u centrima velikih gradova. Iako se radi o pojavi koja se manje primjećuje u svakodnevnom životu, urbano divlje životinje, među kojima različite vrste ptica zauzimaju značajno mjesto, predstavljaju važan element gradskog ekosistema, čije ugrožavanje može imati dugoročne posljedice.
Šta je izazvalo zabrinutost
Postavljanje velikog plakata na fasadi Palate Albanija, jedne od najznačajnijih historijskih zgrada u centru Beograda, brzo je izazvalo reakciju Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Razlog za zabrinutost ležao je u činjenici da se upravo na toj zgradi nalazi jedna od najznačajnijih kolonija bijelih čiopa u Beogradu.
Prema upozorenjima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, pokrivanje fasade velikim plakatom onemogućilo je odraslim jedinkama čiopa pristup gnijezdima, što je posljedično značilo da mladunci ostaju bez hrane. Iz Društva su upozorili da, ako se situacija ne riješi brzo, postoji rizik da desetine mladunaca ne preživi.
Sama bijela čiopa, latinskog imena Tachymarptis melba, u Srbiji ima status ranjive vrste, što znači da je svrstana među vrste koje se suočavaju sa povišenim rizikom od izumiranja u prirodi. Pored toga, ova vrsta zakonom je zaštićena, što daje dodatnu pravnu dimenziju cijelom slučaju.
Tok građanske akcije
Prvi zahtjevi za uklanjanje plakata pojavili su se na društvenim mrežama, gdje su građani i aktivisti dijelili informacije o ugroženim pticama i pozivali na konkretne korake. Sami zahtjevi su u kratkom roku dobili izrazito široku podršku, što je dovelo do okupljanja velikog broja građana na samoj lokaciji.
Pored društvenih mreža, na samoj lokaciji su se okupili aktivisti i obični građani, koji su tražili neposredno uklanjanje plakata. Predvođeni aktivistima iz pokreta Kreni promeni, neki od prisutnih su čak započeli pokušaje samostalnog uklanjanja plakata, što su pratili i objavili putem društvenih mreža. Iako sami takvi postupci u praksi mogu nositi i određene sigurnosne i pravne rizike, oni su jasno pokazali intenzitet osjećaja koji su građani imali u vezi sa situacijom.
Tokom subote popodne, srbijansko ministarstvo zaštite životne sredine saopćilo je da su angažovani stručnjaci Zavoda za zaštitu prirode u hitno organizovanoj akciji zbrinjavanja i hranjenja mladunaca bijele čiope u zgradi Albanija. Ministrica Sara Pavkov je u saopćenju navela da su ptići “u sigurnim rukama stručnjaka” i da je akcija zbrinjavanja u toku.
Posebno značajan je i podatak da se nakon pritiska javnosti pojavila i jasna najava o uklanjanju plakata. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će plakat biti skinut u 19 sati, što je naposljetku i učinjeno. Uklanjanje su izveli profesionalni alpinisti, što je tehnički zahtjevna operacija na fasadi visoke zgrade poput Palate Albanija.
Sami trenutak skidanja plakata izazvao je oduševljenje prisutnih građana, koji su nekoliko dana sa pažnjom pratili razvoj situacije. Time je cijeli slučaj okončan na način koji je u skladu sa željama aktivista i šire javnosti, što je pozitivan ishod za zaštitu populacije bijelih čiopa u centralnom Beogradu.
Šta je bijela čiopa i zašto je važna
Da bi se ispravno razumio značaj cijelog slučaja, vrijedi sagledati i samu vrstu o kojoj je riječ. Bijela čiopa je ptica selica, koja u Srbiju dolazi tokom toplijeg dijela godine i tu se razmnožava, prije nego što se vraća na juge afrička i azijska zimovališta.
Vrsta je prepoznatljiva po svojoj sposobnosti dugotrajnog leta, pri čemu se velik dio svog života provodi u zraku, gdje hvataju insekte koji predstavljaju njihovu osnovnu hranu. Sami ritam života ovih ptica je vezan za precizno vraćanje na ista gnijezda iz godine u godinu, što ih čini posebno osjetljivim na promjene koje utječu na samo gnjezdilište.
Kolonije bijelih čiopa u urbanim sredinama, kao što je ona na Palati Albanija u Beogradu, predstavljaju pravu znamenitost. U različitim evropskim gradovima, kao što su Beograd, Zagreb, Ljubljana, Beč i drugi, koloniju bijelih čiopa može se sresti upravo na visokim historijskim zgradama, koje pružaju idealne uslove za gnijezdarenje, slično prirodnim stjenovitim liticama koje su bile prirodno stanište ovih ptica.
Sa stanovišta zaštite prirode, takve urbane kolonije nisu samo zanimljivost. One su pravi indikator opće zdravstvene slike grada, jer prisustvo ptica selica govori o kvalitetu zraka, dostupnosti hrane (insekata) i opštoj sposobnosti grada da održi balansiran ekosistem. Iz tog razloga, zaštita urbanih kolonija ptica predstavlja prepoznatu praksu u savremenim gradovima koji vode računa o ekološkim aspektima razvoja.
Sam Palata Albanija kao kontekst
Palata Albanija, na kojoj se nalazi sporna kolonija, jedna je od najznačajnijih historijskih zgrada u centru Beograda. Sagrađena tokom tridesetih godina prošlog vijeka, ova zgrada predstavlja jedan od prvih nebodera u Jugoistočnoj Europi, te je decenijama bila simbol modernizacije Beograda. Njena visina i fasada čine je idealnim staništem za ptice koje gnijezde u urbanim sredinama, što je decenijama omogućavalo postojanje kolonije bijelih čiopa.
Dragan Primorac kandidat za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora!Sa stanovišta zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa, sami činjenica da na historijskoj zgradi u centru grada postoji kolonija zaštićenih ptica, predstavlja primjer kako se kulturna i prirodna baština mogu prepletati u jednoj lokaciji. Sa stanovišta urbanog planiranja, takve zgrade zahtijevaju posebnu pažnju kod bilo kakvih intervencija na fasadi, od restauratorskih radova do reklamnih i drugih instalacija.
U različitim evropskim zemljama postoje precizni propisi koji uređuju ovakve situacije, koji zahtijevaju ekološke procjene prije bilo kakvih većih intervencija na fasadama zgrada koje su poznata staništa zaštićenih vrsta. Sami slučaj u Beogradu otvara prirodno i pitanje o tome kako se u Srbiji u praksi primjenjuju propisi koji se odnose na zaštitu životne sredine u urbanim sredinama.
Urbana ekologija u savremenim gradovima
Slučaj u Beogradu uklapa se u širu temu urbane ekologije, koja u savremenom svijetu dobija sve više pažnje. Sa povećanjem broja stanovnika gradskih sredina, kao i sa postupnim nestankom prirodnih staništa u širem području, urbane sredine postaju sve značajnije utočište za različite vrste divljih životinja, među kojima ptice zauzimaju posebno mjesto.
Među najpoznatijim urbanim vrstama u europskim gradovima, pored bijelih čiopa, nalaze se i obični galebovi, čavke, sokoli različitih vrsta, kao i različite vrste manjih ptica. Sve više gradova razvija specifične programe podrške ovim populacijama, koji uključuju postavljanje vještačkih gnijezda, zaštitu prirodnih staništa, kao i edukaciju građana o tome kako postupati u kontaktu sa urbanom faunom.
Sa stanovišta arhitekture i urbanizma, sve više se naglašava i koncept “ekološki prijateljskih zgrada”, koje u svom dizajnu uključuju i prostor za ptice i druge urbane životinje. U pojedinim evropskim gradovima, sami investitori novih zgrada se obavezuju na postavljanje vještačkih gnijezda za određene vrste, kao deo opštih obaveza prema zaštiti životne sredine.
Sa stanovišta građanske svijesti, slučaj u Beogradu pokazao je da javnost može aktivno doprinijeti zaštiti urbane prirode, ako se pravovremeno informiše o konkretnim situacijama. Sami pokret koji je doveo do skidanja plakata predstavlja primjer kako se kombinacija stručnih upozorenja, građanskih akcija i medijske pažnje može pretvoriti u konkretne rezultate u kratkom vremenskom okviru.
Šta dalje
Iako je skidanje plakata predstavljalo glavnu pobjedu kampanje, prirodno je očekivati i nastavak rasprave o širim temama koje su otvorene cijelim slučajem. Među najvažnijima je pitanje kako se u budućnosti može izbjeći postavljanje sličnih instalacija na zgradama koje su poznata staništa zaštićenih vrsta, kao i kako se mogu unaprijediti ekološke procjene koje su obavezne prije ovakvih intervencija.
Pored toga, prirodno je očekivati i nastavak rada Zavoda za zaštitu prirode u praćenju stanja kolonije bijelih čiopa na Palati Albanija. Iako je akcija zbrinjavanja ptića pravovremeno organizovana, dugoročno praćenje populacije bit će važan element procjene da li se kolonija uspješno oporavila od ovog perioda stresa.
Sa stanovišta građanske svijesti, sami slučaj može poslužiti i kao podsticaj za dalji rad na zaštiti urbane prirode u Beogradu i drugim gradovima u regiji. Iz različitih sličnih iskustava u drugim evropskim zemljama, jasno je da su upravo ovakvi konkretni slučajevi često bili polazna tačka za uspostavljanje trajnih programa zaštite urbane faune.
Šira pouka
Sa svojom kombinacijom konkretnog slučaja i šire ekološke poruke, slučaj u Beogradu predstavlja primjer kako jedna naoko jednostavna pojava može u kratkom roku otvoriti niz važnih pitanja. Od značaja zaštite rijetkih vrsta, preko prava i obaveza pojedinaca i institucija u zaštiti životne sredine, do uloge medija i društvenih mreža u mobilizaciji građanske svijesti, slučaj nudi materijal za različite oblike rasprave i edukacije.
Posebno značajno je i to što je cijeli slučaj okončan na način koji predstavlja pozitivan ishod za zaštitu kolonije bijelih čiopa. Iako su određene posljedice za mladunce možda već nastale tokom dana u kojima je plakat bio postavljen, pravovremena reakcija stručnjaka, kao i jasan signal da društvo neće prihvatiti ugrožavanje zaštićenih vrsta, predstavljaju važan element u opštoj kulturi zaštite životne sredine.
Zaključak
Uklanjanjem velikog reklamnog plakata sa Palate Albanija u centru Beograda, koje je obavljeno uz pomoć alpinista u večernjim satima nakon višednevne građanske akcije i institucionalne intervencije, okončan je slučaj koji je u kratkom roku otvorio širu raspravu o zaštiti urbane prirode i prava zaštićenih vrsta. Kolonija bijelih čiopa, koja gnijezdi na toj historijskoj zgradi, mogla bi sada nastaviti svoj prirodni ciklus, uz nastavak praćenja od strane nadležnih institucija i stručnjaka.
Sa stanovišta građanske kulture i opće svijesti o značaju zaštite životne sredine, slučaj predstavlja podsjetnik na to koliko savremeni gradovi zavise od složenog balansa između urbanog razvoja i očuvanja prirode. U narednom periodu, naučene pouke iz ovog slučaja mogu poslužiti i za prevenciju sličnih situacija, kao i za jačanje sistema zaštite urbane faune u Beogradu i drugim gradovima u regiji.
Konačan dojam koji ostaje jeste taj da pravovremena reakcija, kako građana, tako i stručnih institucija, može u kratkom roku donijeti konkretne pozitivne rezultate, čak i u situacijama u kojima se na prvi pogled radi o naizgled trivijalnim detaljima. Sami slučaj bijelih čiopa na Palati Albanija ostaje važan trenutak u savremenoj historiji urbane ekologije u Beogradu, sa potencijalno trajnim posljedicama po način na koji se u budućnosti pristupa zaštiti urbane prirode.
