SDA uoči sjednice PIC-a: OHR treba zadržati pune ovlasti
Stranka demokratske akcije iznijela je svoj stav uoči predstojeće sjednice Vijeća za implementaciju mira, na kojoj se očekuje donošenje odluke o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Iz stranke su zatražili da Ured visokog predstavnika zadrži svoje pune nadležnosti, izrazivši zabrinutost zbog različitih medijskih špekulacija koje se odnose na moguću redukciju ovlasti i skraćenje trajanja mandata te institucije. Sami stav SDA dio je šire rasprave koja se posljednjih sedmica intenzivno vodi u domaćoj i međunarodnoj javnosti.
Sama tema budućnosti OHR-a u Bosni i Hercegovini, kao i opće dinamike međunarodne prisutnosti u zemlji, predstavlja jedno od najsloženijih institucionalnih pitanja u savremenoj političkoj stvarnosti BiH. Različite političke opcije imaju različite poglede na ulogu te institucije, što ovu raspravu čini višeslojnom i osjetljivom, kako u domaćim, tako i u međunarodnim okvirima.
Šta je SDA tražila u saopćenju
U svom saopćenju, SDA je istakla nekoliko konkretnih zahtjeva i poruka. Prvi zahtjev odnosi se na transparentnost prema bosanskohercegovačkoj javnosti. Iz stranke su naglasili da je važno da građani budu blagovremeno informisani o tome šta se planira u kontekstu rada OHR-a, posebno u uslovima u kojima dolazi do promjene na čelu institucije.
“Od PIC-a tražimo da jasno i precizno bh. javnosti saopći da li se i kakve promjene planiraju u funkcioniranju OHR-a, te predoči procjenu kako će se to odraziti na stabilnost Bosne i Hercegovine”, navedeno je u saopćenju.
Drugi zahtjev odnosi se na samog budućeg visokog predstavnika. Iz SDA su zatražili da kandidat, kada bude imenovan, javnosti predstavi svoj program djelovanja, sa jasnim stavom o očuvanju Daytonskog sporazuma. Pored toga, iz stranke su izrazili očekivanje da budući visoki predstavnik bude spreman koristiti sve ovlasti koje su mu na raspolaganju, u skladu sa međunarodnim mandatom.
Treći element saopćenja odnosi se na opću ocjenu stanja u kojem se zemlja, prema mišljenju SDA, trenutno nalazi. Iz stranke su izrazili stav da Bosna i Hercegovina prolazi kroz složen politički period, sa različitim institucionalnim izazovima i blokadama u radu pojedinih državnih institucija. Iz tog razloga, prema njihovoj ocjeni, snažan OHR sa punim ovlastima i dalje predstavlja važan element opće stabilnosti.
U svom saopćenju, SDA je posebno naglasila i historijsku ulogu OHR-a, podsjećajući na to da je mehanizam Bonskih ovlasti, prema dostupnim statistikama, tokom protekle skoro tri decenije korišten više od 800 puta. Iz stranke smatraju da je upravo ta mogućnost intervencije u kriznim trenucima decenijama doprinosila opštoj stabilnosti zemlje.
Šta je OHR i kako funkcioniše
Da bi se ispravno razumio kontekst aktuelne rasprave, korisno je sagledati osnovne karakteristike same institucije Ureda visokog predstavnika. OHR je institucija koja je osnovana na osnovu Aneksa 10 Daytonskog mirovnog sporazuma, sa zadatkom da prati i podržava implementaciju civilnih aspekata mira u Bosni i Hercegovini.
Visoki predstavnik je osoba koju imenuje Vijeće za implementaciju mira, uz potvrdu od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Tokom svog mandata, on ima različita ovlaštenja, koja su tokom decenija prošla kroz nekoliko faza razvoja. Najznačajniji moment u toj evoluciji bio je 1997. godine, kada su mu na sastanku PIC-a u Bonnu dodijeljene takozvane Bonske ovlasti.
Bonske ovlasti omogućavaju visokom predstavniku da donosi obavezujuće odluke u oblastima koje uključuju donošenje zakona, smjenjivanje izabranih dužnosnika koji se procijene kao prijetnja miru, kao i druge mjere koje su predviđene mandatom. Iako su same ovlasti ostale formalno na snazi, njihova primjena u praksi varirala je tokom različitih mandata visokih predstavnika, ovisno o opštem političkom kontekstu.
Pored Bonskih ovlasti, OHR ima i niz drugih, manje upadljivih funkcija, koje uključuju savjetodavni rad sa državnim institucijama, podršku reformama, koordinaciju sa međunarodnim donatorima, kao i kontinuirano izvještavanje Vijeću sigurnosti UN-a o situaciji u zemlji. Sami opseg konkretnih aktivnosti varira ovisno o periodu i prioritetima koje postavlja Vijeće za implementaciju mira.
Sastav i uloga PIC-a
Vijeće za implementaciju mira, ili PIC, kako se uobičajeno koristi engleski akronim, predstavlja međunarodno tijelo koje je osnovano nakon Daytonske mirovne konferencije, sa zadatkom da prati implementaciju mirovnog sporazuma. U svom sastavu, PIC uključuje predstavnike više od 50 zemalja, kao i međunarodnih organizacija.
Posebno značajan organ unutar PIC-a je njegov Upravni odbor, koji u svom sastavu ima manji broj zemalja i organizacija koje su najaktivnije u praćenju situacije u Bosni i Hercegovini. U sastavu Upravnog odbora nalaze se Sjedinjene Američke Države, Europska unija, Velika Britanija, Njemačka, Italija, Francuska, Kanada, Japan, Rusija, Turska, kao i Organizacija islamske saradnje. Sami Upravni odbor obično donosi konkretne odluke, koje se zatim potvrđuju kroz širi konsenzus PIC-a.
U trenutku u kojem se priprema sjednica PIC-a koja bi trebala razmatrati pitanje novog visokog predstavnika, prirodno je očekivati da će različite zemlje članice iznijeti svoje pozicije. Iako se konkretni stavovi često ne objavljuju u potpunosti, opće poruke koje se izrazito često formulišu nakon sastanaka mogu dati uvid u opštu atmosferu i pravac u kojem se odluke donose.
Trenutni kontekst: kraj Schmidtovog mandata
Najnovija rasprava o OHR-u dolazi u kontekstu u kojem dosadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt, prema dostupnim informacijama, planira napustiti svoju funkciju u skorom roku. Sami Schmidt je tokom svog mandata bio centralna figura u nizu složenih političkih situacija u BiH, sa različitim ocjenama njegovog rada koje su dolazile iz različitih političkih opcija.
Sa odlaskom Schmidta, pred Vijeće za implementaciju mira postavlja se zadatak imenovanja njegovog nasljednika. U skladu sa standardnom procedurom, taj proces uključuje konsultacije među zemljama članicama PIC-a, kao i postupak verifikacije pred Vijećem sigurnosti UN-a. Konkretni rokovi, kao i imena potencijalnih kandidata, predmet su pažljivog praćenja u različitim medijima i analitičkim krugovima.
Pored samog imenovanja nasljednika, otvara se i pitanje koje će ovlasti imati budući visoki predstavnik. Iako formalno nadležnosti definisane Aneksom 10 i Bonskim ovlastima ostaju u snazi, njihova konkretna primjena u praksi ovisi od više faktora, među kojima su politički kontekst, raspoloženje međunarodnih partnera, kao i stilski pristup nove osobe koja preuzme funkciju.
Različite perspektive u Bosni i Hercegovini
Sa stanovišta opštih političkih perspektiva u BiH, pitanje OHR-a predstavlja kompleksnu temu koja se ne može svesti na jednostavnu podjelu na “za” ili “protiv”. Različite političke opcije imaju različite poglede, koji su izgrađeni na različitim tumačenjima Daytonskog sporazuma, kao i na različitim vizijama budućnosti zemlje.
Skinut veliki plakat sa Palate Albanija u Beogradu nakon zabrinutosti za zaštićene ptice!Pristalice snažnog OHR-a, među kojima su SDA i druge slične stranke, opću argumentaciju temelje na ocjeni da institucije BiH u svom sadašnjem obliku ne mogu uvijek samostalno rješavati složene političke situacije. Iz njihove perspektive, OHR predstavlja važan element opšte stabilnosti, koji omogućava prevazilaženje kriznih trenutaka.
Različite druge političke opcije, posebno one koje djeluju iz Republike Srpske, ali i pojedini hrvatski politički akteri u BiH, zauzimaju drugačiji pristup. Iz njihove perspektive, nakon više od tri decenije od potpisivanja Daytona, vrijeme je za jačanje samostalnih institucija BiH, što po njihovom mišljenju zahtijeva postupnu redukciju vanjske intervencije. Konkretne pozicije variraju od umjerenih, koje predlažu reformu i postepenu redukciju, do izraženijih, koje zagovaraju potpuno zatvaranje institucije.
Pored ova dva opšta pola, postoje i različite umjerene pozicije, koje predlažu različite oblike postepene transformacije OHR-a, sa zadržavanjem određenih ovlasti uz istovremeno povećanje odgovornosti domaćih institucija. Konkretne reforme bile bi rezultat dugog pregovaračkog procesa, koji bi uključio sve relevantne aktere.
Šira slika međunarodne prisutnosti
Sami koncept međunarodne prisutnosti u Bosni i Hercegovini, kako kroz OHR, tako i kroz druge institucije, predstavlja jednu od specifičnosti savremene političke stvarnosti zemlje. Pored OHR-a, u različitim periodima u BiH su djelovale, ili još uvijek djeluju, institucije poput EUFOR-a, kao vojne misije Europske unije, kao i pojedinačni programi međunarodnih organizacija koji se odnose na specifične oblasti.
Iz dosadašnjih iskustava, jasno je da različiti elementi međunarodne prisutnosti igraju različite uloge u različitim periodima. U prvim godinama nakon Daytona, kombinacija snažne vojne prisutnosti, koja je u jednom trenutku uključivala i 60.000 vojnika, sa Bonskim ovlastima OHR-a, predstavljala je glavni mehanizam stabilizacije zemlje. U kasnijim fazama, težište se postupno premještalo prema savjetodavnoj ulozi i podršci domaćim institucijama, sa periodima u kojima su Bonske ovlasti korištene rijetko, kao i periodima u kojima je njihova upotreba bila intenzivnija.
Konkretne procjene koje različite zemlje članice PIC-a iznose o budućem obliku međunarodne prisutnosti u BiH ovise od šireg geopolitičkog konteksta. Sa promjenama u međunarodnim odnosima, kao i sa novim prioritetima koje različite zemlje uspostavljaju u svojoj vanjskoj politici, opći okvir djelovanja u BiH može se postupno mijenjati.
Šta dalje očekivati
U narednom periodu, fokus pažnje bit će na samoj sjednici Vijeća za implementaciju mira, kao i na odlukama koje će biti donesene. Pored samog imenovanja novog visokog predstavnika, posebnu pažnju zaslužit će i jezik koji će biti korišten u zvaničnim saopćenjima, jer se kroz njega obično mogu prepoznati signali o opštem pravcu daljnjeg djelovanja.
Pored međunarodnog aspekta, prirodno je očekivati i nastavak rasprave unutar same Bosne i Hercegovine. Različite političke opcije već sada iznose svoje stavove, što će se vjerovatno nastaviti i u danima nakon sjednice PIC-a. Sa stanovišta građana, pravovremeno informisanje o različitim pozicijama predstavlja važan element opće demokratske kulture.
Konačan ishod cijelog procesa, kako u pogledu konkretnog imenovanja, tako i u pogledu šire institucionalne dinamike, postat će jasniji u narednim sedmicama i mjesecima. Sa svojom kompleksnošću, sami slučaj OHR-a predstavlja jedan od najznačajnijih indikatora opće političke dinamike u BiH i opšte spremnosti različitih aktera da pronađu rješenja koja odgovaraju potrebama svih građana zemlje.
Šira slika za budući period
Sa stanovišta dugoročnog razvoja, pitanje OHR-a uklapa se u širi proces približavanja BiH Europskoj uniji, kao i u opću dinamiku regionalnih odnosa na Zapadnom Balkanu. U različitim fazama tog procesa, uloga međunarodnih institucija prirodno se mijenja, što predstavlja standardnu praksu u svim sličnim situacijama u svijetu.
Pored institucionalnih aspekata, posebno značajno je i pitanje opće političke kulture u zemlji. Sve češće se ističe da bilo kakva trajna stabilizacija ne može doći isključivo iz vanjske intervencije, već prije svega kroz unutrašnji dijalog i postupno jačanje institucija. U tom kontekstu, uloga međunarodnih partnera prirodno se transformiše iz uloge aktivnog intervenista u ulogu partnera koji podržava domaće procese.
Iz različitih sličnih iskustava u drugim zemljama, jasno je da prelaz iz jedne faze u drugu predstavlja izuzetno osjetljiv proces, koji zahtijeva pažljivo balansiranje različitih interesa i pažljivu primjenu institucionalnih instrumenata. Konkretni model koji će biti primijenjen u Bosni i Hercegovini predmet je trajne rasprave između domaćih i međunarodnih aktera.
Zaključak
Saopćenje Stranke demokratske akcije uoči predstojeće sjednice Vijeća za implementaciju mira, u kojem se zahtijeva očuvanje punih ovlasti Ureda visokog predstavnika i jasna komunikacija prema javnosti o eventualnim promjenama u njegovom funkcionisanju, predstavlja jedan od značajnih političkih signala u trenutku u kojem se donose važne odluke o budućnosti ove institucije.
Iz dostupnih informacija proizilazi da je SDA na liniji opće zaštite snažnog međunarodnog prisustva u BiH, što predstavlja njenu trajnu poziciju u širem političkom dijalogu. Različite druge političke opcije, kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj, iznose svoje vlastite stavove, koji u kombinaciji čine kompleksnu mozaiku domaćih perspektiva.
Konačne odluke koje će biti donesene na sjednici PIC-a, kao i kasniji razvoj događaja, oblikovat će opću dinamiku institucija BiH u narednom periodu. Bez obzira na konkretne ishode, sama otvorenost rasprave o različitim perspektivama predstavlja zdrav element demokratske kulture, koja u savremenoj BiH ostaje važan element opće političke stvarnosti.
Pažljivo praćenje aktualnih dešavanja, kao i informirano sudjelovanje u javnom dijalogu, predstavlja najbolji način da građani BiH formiraju vlastite zaključke o ovom važnom pitanju. U dinamičnom političkom okruženju, u kojem se brojni faktori i pozicije neprestano mijenjaju, takav pristup ostaje temelj zdrave demokratske kulture.
