Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi paket antiinflacijskih mjera koji obuhvaća širok spektar fiskalnih i poreznih promjena, s ciljem ublažavanja inflacijskih pritisaka i zaštite građana te gospodarstva. Ipak, već u prvim reakcijama dio predstavnika poslodavaca i sindikata izrazio je zabrinutost, upozoravajući da bi neke od mjera mogle imati suprotan učinak od planiranog.
Mjere su, prije službenog predstavljanja, bile predmet razgovora s predstavnicima socijalnih partnera, no čini se da nisu sve strane zadovoljne ishodom i smjerom u kojem Vlada planira djelovati.
Sindikati upozoravaju na teret za radnike i javni sektor
Predstavnici Nezavisnih hrvatskih sindikata istaknuli su da se protive rješenjima koja bi, prema njihovom mišljenju, mogla dodatno opteretiti radnike u javnim službama. Posebno problematiziraju ideju zamrzavanja ili ograničavanja određenih prava i troškova koji se odnose na javni sektor.
Jedan od predstavnika sindikata, Dražen Jović, naglasio je kako sindikati ne prihvaćaju pristup kojim se odgovornost za inflaciju i fiskalne probleme prebacuje na zaposlenike u javnim službama.
„Ne smijemo staviti metu na 200.000 radnika javnih službi. Naravno da se ne slažemo s bilo kakvom definicijom zamrzavanja i svaljivanje odgovornosti politike na radnike“, rekao je Jović.
Sindikati smatraju da bi dugoročna stabilnost trebala doći kroz strukturirane ekonomske reforme i bolju kontrolu tržišta, a ne kroz mjere koje bi mogle ograničiti rast plaća ili dovesti do smanjenja realne kupovne moći zaposlenih.
Također upozoravaju da inflacija ne pogađa sve sektore jednako te da je važno voditi računa o socijalnoj pravednosti pri donošenju ekonomskih odluka.
Iznajmljivači kritični prema poreznim izmjenama
S druge strane, reakcije su stigle i iz sektora privatnog smještaja, koji je posljednjih godina jedan od najdinamičnijih dijelova hrvatskog turizma. Udruga koja okuplja male obiteljske iznajmljivače izrazila je nezadovoljstvo predloženim promjenama poreznog sustava, osobito povećanjem paušalnog oporezivanja u turizmu.
Predsjednik udruge „Spasimo male obiteljske iznajmljivače“, Vedran Tomić, istaknuo je kako bi nove mjere mogle imati izravne posljedice na cijene smještaja, ali i na održivost malih iznajmljivača koji posluju u obiteljskom okruženju.
„Kako se misli povećanje poreza, a istovremeno se apelira na snižavanje cijena? To je jednostavno neizvedivo. Povećanje paušala će se preliti na cijene kao i svako povećanje poreza“, rekao je Tomić.
Prema njegovom mišljenju, mali iznajmljivači već sada posluju u uvjetima pojačane konkurencije i rastućih troškova održavanja objekata, a dodatna fiskalna opterećenja mogla bi dovesti do povećanja cijena privatnog smještaja ili izlaska dijela vlasnika iz legalnih tokova poslovanja.
Vladin paket mjera i ciljevi
Lažne dojave o bombama u zagrebačkim školama izazvale evakuacije i kašnjenje nastaveVlada je novi paket mjera predstavila kao sveobuhvatan odgovor na inflacijske pritiske koji su u posljednjim godinama zahvatili cijelo gospodarstvo, od cijena energenata do prehrambenih proizvoda i usluga.
Prema službenim najavama, cilj je stabilizirati cijene, zaštititi kupovnu moć građana te istovremeno osigurati održivost javnih financija. Mjere uključuju kombinaciju poreznih prilagodbi, ograničavanja određenih administrativnih cijena te poticanja proračunske discipline.
Vlada također ističe kako su prethodni paketi pomoći pomogli u očuvanju socijalne stabilnosti tijekom razdoblja globalnih ekonomskih poremećaja.
Različiti pogledi na učinke mjera
Ekonomski analitičari često ističu da antiinflacijske mjere u pravilu imaju složene učinke, jer istovremeno pokušavaju balansirati između kontrole cijena i očuvanja gospodarskog rasta.
Dok Vlada tvrdi da će nove mjere dugoročno dovesti do smanjenja inflacije, dio stručne i poslovne javnosti upozorava da bi kratkoročno mogle izazvati dodatni pritisak na cijene, osobito u sektorima koji su osjetljivi na porezne promjene i troškove rada.
Upravo zbog toga reakcije socijalnih partnera variraju, pri čemu sindikati naglašavaju zaštitu radnika, a iznajmljivači upozoravaju na moguće povećanje troškova u turizmu.
Širi ekonomski kontekst
Inflacija u Hrvatskoj posljednjih godina bila je pod utjecajem globalnih kretanja, uključujući rast cijena energenata, poremećaje u lancima opskrbe te povećanu potražnju nakon pandemije. U takvom okruženju Vlada pokušava kombinirati fiskalne mjere i socijalne politike kako bi ublažila udar na kućanstva.
Međutim, pitanje je koliko su takve mjere dugoročno održive bez dodatnog opterećenja pojedinih sektora gospodarstva.
Zaključak
Reakcije na novi paket antiinflacijskih mjera pokazuju podijeljena mišljenja između Vlade, sindikata i poduzetnika. Dok Vlada naglašava potrebu za stabilizacijom cijena i zaštitom građana, dio socijalnih partnera upozorava na moguće negativne posljedice po radnike i male poduzetnike.
Jasno je da će se rasprava o učinkovitosti ovih mjera nastaviti i u narednim mjesecima, posebno ako se njihovi učinci počnu odražavati na cijene i tržište rada.
