Prema informacijama iz više izvora, vlasti u Afganistanu pod kontrolom talibana pokušavaju otvoriti novu fazu odnosa s Europskom unijom nudeći suradnju u pitanjima deportacije afganistanskih državljana iz EU-a. U zamjenu za tu suradnju, traže diplomatske ustupke koji bi im omogućili veći utjecaj u afganistanskim veleposlanstvima na teritoriju Europe.
Riječ je o prijedlogu koji je već izazvao ozbiljne političke i sigurnosne rasprave unutar europskih institucija, budući da bi njegovo prihvaćanje moglo značiti faktično jačanje međunarodnog priznanja talibanskih struktura, iako one službeno nisu priznate kao legitimna vlada većine država Europske unije.
Diplomatski pritisak i uvjetovana suradnja
Talibani, koji upravljaju Afganistanom od 2021. godine, navodno planiraju poslati veći broj svojih predstavnika u zemlje članice Europske unije. Ideja je da se kroz diplomatsku prisutnost olakša proces povratka afganistanskih državljana koji borave u EU bez reguliranog statusa.
Prema dostupnim informacijama koje je prenio novinar Peter Hornung iz njemačkog javnog servisa NDR, a koje dalje prenosi Deutsche Welle, planirani razgovori između predstavnika talibana i europskih institucija trebali bi se odvijati u Bruxellesu do sredine lipnja.
Ključni element talibanskog prijedloga jest da bi europske države koje žele surađivati u procesu deportacija trebale prihvatiti barem jednog predstavnika talibana u afganistanskim diplomatskim misijama na svom teritoriju.
Takav zahtjev već je izazvao zabrinutost dijela europskih diplomata i analitičara, koji upozoravaju da bi to moglo dovesti do postupnog preuzimanja kontrole nad veleposlanstvima Afganistana u Europi.
Njemačka i Norveška već otvorile vrata talibanskim predstavnicima
Do sada su samo dvije europske države omogućile dolazak predstavnika talibanske administracije u diplomatske institucije Afganistana.
U Njemačkoj su, prema dostupnim podacima, već raspoređena dva konzularna službenika povezana s talibanskim vlastima, i to u Berlinu i Bonnu. Njihova uloga službeno je povezana s konzularnim poslovima i olakšavanjem povratka afganistanskih državljana, ali izvještaji ukazuju na to da njihov utjecaj u praksi nadilazi formalne ovlasti.
Sličan razvoj situacije zabilježen je i u Norveškoj, gdje je jedan predstavnik talibana 2025. godine imenovan na poziciju otpravnika poslova u veleposlanstvu u Oslu, čime je postao i formalni šef te diplomatske misije.
Prema pojedinim analitičarima, ovakav razvoj događaja predstavlja postupan, ali značajan pomak u međunarodnoj komunikaciji s talibanskim režimom, iako on i dalje nema službeno priznanje većine zapadnih zemalja.
Kritike i upozorenja diplomata
Afganistanski diplomati koji se protive talibanima oštro su kritizirali mogućnost dodatnog jačanja talibanskog utjecaja u diplomatskim misijama u Europi.
Veleposlanik Afganistana u Švicarskoj Nasir Andisha, koji je otvoreni protivnik talibanskog režima, upozorio je da bi takvi potezi mogli dodatno osnažiti autoritarnu vlast u Kabulu.
Prema njegovim riječima, talibani već koriste postojeće diplomatske kontakte kao dokaz međunarodnog priznanja, što dodatno učvršćuje njihovu političku poziciju unutar zemlje.
On je istaknuo i da talibani diplomatske ustupke u Njemačkoj i Norveškoj prikazuju kao političku pobjedu, odnosno kao znak legitimiteta njihove vlasti.
Sličan stav izrazio je i afganistanski veleposlanik u Belgiji Nazifullah Salarzai, koji je poručio da bi podnio ostavku ako bi predstavnik talibana bio službeno postavljen u veleposlanstvo u Bruxellesu.
Iznajmljivači i sindikati reagiraju na nove Vladine antiinflacijske mjere: „Povećanja će se sigurno preliti na cijene“
Pitanje kontrole nad afganistanskim veleposlanstvima
Jedan od ključnih problema u ovom pitanju jest činjenica da talibani još uvijek ne kontroliraju sve afganistanske diplomatske misije u svijetu.
Razlog za to je što većina država, osim Rusije, nije službeno priznala talibansku vladu kao legitimnu vlast Afganistana. Zbog toga mnoge ambasade i dalje vode diplomati koji su imenovani prije promjene vlasti 2021. godine.
U Europskoj uniji takav hibridni sustav trenutno postoji u više zemalja, gdje stari diplomatski kadar formalno vodi misije, ali u nekim slučajevima postoji određena razina komunikacije s talibanskim vlastima u Kabulu.
U nekim državama poput Češke, Bugarske i Nizozemske takva praksa već je prisutna, dok u drugim zemljama afganistanske misije i dalje vode diplomati koji se otvoreno protive talibanima.
Privatne digitalne platforme i zabrinutost zbog zloupotrebe
Dodatnu zabrinutost izazivaju izvještaji da su talibanske strukture angažirale privatnu IT kompaniju iz Dubaija kako bi pokrenule mrežu internetskih stranica povezanih s konzularnim uslugama.
Navodno je riječ o više od 50 online platformi koje nude usluge poput izdavanja putovnica i viza. Problem je u tome što se dio tih stranica povezuje i s veleposlanstvima koja formalno ne priznaju talibansku vlast.
Diplomatski izvori upozoravaju da bi takve aktivnosti mogle dovesti do zabuna među građanima Afganistana u inozemstvu, pa čak i do potencijalnih prijevara ili preusmjeravanja korisnika na neslužbene kanale.
Širi politički kontekst
Ova situacija otvara šire pitanje odnosa Europske unije prema Afganistanu pod talibanskom upravom. S jedne strane, europske države suočene su s pritiscima migracijskih politika i potrebom za rješavanjem statusa afganistanskih državljana bez boravišnih dozvola.
S druge strane, postoji snažan politički i moralni otpor prema jačanju suradnje s režimom koji mnoge međunarodne organizacije optužuju za kršenje ljudskih prava, posebno u području prava žena i slobode govora.
U tom kontekstu, svaki oblik diplomatskog ustupka talibanima postaje osjetljivo političko pitanje koje izaziva podjele unutar EU-a.
Zaključak
Prijedlog talibana da se diplomatska suradnja u vezi s deportacijama poveže s njihovim većim utjecajem u afganistanskim veleposlanstvima u Europi otvara kompleksan niz političkih, pravnih i sigurnosnih dilema.
Dok jedni u tome vide pragmatičan pristup rješavanju migracijskih izazova, drugi upozoravaju da bi takvi koraci mogli dovesti do neizravnog priznanja režima koji i dalje nije međunarodno prihvaćen.
Razvoj situacije u Bruxellesu i reakcije država članica Europske unije bit će ključne za budući smjer odnosa između Europe i Afganistana pod talibanskom kontrolom.
