Prevarom oduzeta nekretnina 78-godišnjaku u Starigradu: policija podnijela krivičnu prijavu
Policija je krivično prijavila dvojicu muškaraca u dobi od 37 i 46 godina zbog sumnje da su prevarili 78-godišnjaka i na prijevaru mu oduzeli nekretninu na području Starigrada. Prema dosadašnjim navodima nadležnih institucija, osumnjičeni su iskoristili poznanstvo sa starijim muškarcem kako bi ga obmanuli i domogli se njegove imovine. Riječ je o slučaju koji još jednom u centar javnosti vraća pitanje zaštite starijih osoba od različitih oblika prevara koje ciljaju upravo na ovu društvenu skupinu.
Iako se konkretne okolnosti ovog slučaja, kao i sve nepoznate detalje, tek treba utvrditi tokom dalje procedure, sam obrazac postupanja koji su nadležni opisali nije nepoznat policijskim tijelima i stručnjacima za zaštitu prava starijih osoba. Upravo zato vrijedi cijelu situaciju sagledati ne samo kao pojedinačnu vijest, već i kao podsjetnik na opću potrebu pojačane budnosti kod imovinskih transakcija koje uključuju starije i osjetljive osobe.
Tok prevare prema navodima policije
Prema podacima koje je objavila Policijska uprava zadarska, dvojica osumnjičenih su još tokom prošle godine, djelujući dogovorno, iskoristili poznanstvo s oštećenim 78-godišnjakom. Njihovo postupanje, kako navode, sadrži nekoliko karakterističnih koraka koji se često sreću u sličnim slučajevima prevara starijih osoba.
Prvi korak, prema navodima policije, bio je lažno prikazivanje stvarnog stanja vlasništva nekretnine. Osumnjičeni su starijem muškarcu navodno predstavili lažnu situaciju, uvjerivši ga da nekretnina nije njegova, već da je upisana na drugu osobu. U situaciji u kojoj starija osoba ne raspolaže lako dostupnim, službenim podacima o stanju u zemljišnim knjigama, ovakvo “objašnjenje”, izneseno od osoba u koje ima povjerenje, može imati snažan utjecaj na donošenje daljnjih odluka.
U drugom koraku, oni su starijem čovjeku, prema istim navodima, lažno obećali da će tu nekretninu otkupiti. Na osnovu tog obećanja naveli su ga da im kod javnog bilježnika prepiše vlasništvo, i to za iznos koji ne odgovara stvarnoj tržišnoj vrijednosti nekretnine. Taj korak je, sa pravne strane, presudan, jer formalni prijenos vlasništva pred javnim bilježnikom stvara dokument koji u redovnim okolnostima ima veliku dokaznu snagu.
Treći korak, iz kojeg je proizašlo ono što je oštećeni doživio kao konačnu prevaru, jeste činjenica da osumnjičeni starijem čovjeku do danas nikada nisu isplatili obećani novac. Kombinacija prijenosa vlasništva na osnovu lažno predstavljenog stanja, uz potpuni izostanak plaćanja, dovela je oštećenog u poziciju da je formalno ostao bez nekretnine, a praktično bez ikakve protuvrijednosti za nju.
Nakon što je primijetio o čemu se zaista radi, oštećeni je cijeli slučaj prijavio policiji, čime je pokrenuto kriminalističko istraživanje. Po dovršetku tog istraživanja u Policijskoj postaji Benkovac Obrovac, protiv osumnjičenih je nadležnom državnom odvjetništvu podnesena krivična prijava zbog prevare.
Šta krivično djelo prevare podrazumijeva
Da bi se ispravno razumio dalji tok postupka, korisno je sagledati šta krivično djelo prevare u pravnom smislu obuhvaća. Prevara, prema krivičnom zakonodavstvu, podrazumijeva situaciju u kojoj jedna osoba, s namjerom da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, dovodi drugu osobu u zabludu ili je drži u zabludi lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, čime tu osobu navodi da na štetu svoje imovine učini ili propusti učiniti nešto.
U slučajevima u kojima je predmet prevare nekretnina, a posebno kada se prevara odnosi na starije, slabije zaštićene osobe, posljedice su po pravilu izraženije i materijalne i emocionalne prirode. Pravosudna praksa u takvim slučajevima često uzima u obzir niz okolnosti, poput starosti i zdravstvenog stanja oštećenog, vrijednosti nekretnine, kao i stepena planiranja i organizovanosti počinitelja.
Treba imati u vidu da podizanje krivične prijave i pokretanje istražnog postupka ne znače utvrđenu krivnju. Sve dok pravosnažnom sudskom presudom ne bude utvrđeno suprotno, za osumnjičene vrijedi pretpostavka nevinosti, koja je jedno od osnovnih načela savremenog pravosudnog sistema. Sudbinu cijelog slučaja, kao i eventualnu mogućnost vraćanja nekretnine ili nadoknade štete, utvrdit će nadležno državno odvjetništvo i sud, na osnovu prikupljenih dokaza.
Zašto su starije osobe posebna meta prevaranata
Slučajevi prevara koje za metu imaju starije osobe nažalost nisu rijetki. Razloga za to ima više, a većina ih je vezana kombinacijom faktora koji starijim osobama otežavaju brzo i samostalno provjeravanje navoda kojima ih druge osobe iznose.
Prvi faktor je povjerenje. Starije osobe, posebno one koje žive u manjim sredinama ili u osamljenim okolnostima, često razvijaju jaka povjerenja u poznanike i osobe koje povremeno svraćaju u njihov dom. Upravo je takvo povjerenje, prema navodima policije u ovom slučaju, iskorišteno kao polazna tačka prevare.
Drugi faktor je informisanost o vlastitim imovinskim pravima. Mnoge starije osobe nisu upoznate s detaljima oko zemljišnih knjiga, postupaka prijenosa vlasništva i prava koja imaju u tom procesu. To otvara prostor za manipulaciju, u kojoj počinitelji iznose lažne tvrdnje o stanju imovine, znajući da ih oštećeni neće lako provjeriti.
Treći faktor je usamljenost. Starije osobe koje žive same, bez bliske porodice u blizini ili bez redovne podrške, češće su izložene riziku, jer im nedostaje osoba s kojima bi mogli na vrijeme posavjetovati važne odluke. U mnogim slučajevima, prevaranti svjesno biraju upravo takve potencijalne mete, jer računaju da neće biti otkriveni.
Kako se zaštititi: praktične preporuke
Iz sličnih slučajeva, kao i iz preporuka nadležnih institucija za zaštitu prava starijih osoba, proizilazi nekoliko praktičnih savjeta koji mogu pomoći u izbjegavanju ovakvih situacija. Iako se sigurnost nikada ne može garantovati u potpunosti, dosljedno primjenjivanje osnovnih mjera značajno smanjuje rizik.
Prva preporuka odnosi se na provjeru stvarnog stanja vlasništva. Svaki vlasnik nekretnine u Hrvatskoj ima pravo da besplatno provjeri stanje u zemljišnim knjigama, koje su danas javno dostupne i preko interneta, ali i kroz nadležne sudove i općinske institucije. Prije bilo kakvog razgovora o prodaji ili prijenosu vlasništva, korisno je tačno znati šta zemljišne knjige pokazuju.
Miletić o kamenolomima u Delnicama: oštro upozorenje na rizike po prirodu, zdravlje i Janafovu infrastrukturuDruga preporuka je tražiti drugo, neovisno mišljenje. Ako se neko obrati starijoj osobi s prijedlogom prodaje nekretnine, vrlo je važno da starija osoba o takvoj odluci razgovara s nekim u kog ima veliko povjerenje, idealno s članom porodice ili drugom osobom koja je upoznata s njenim okolnostima. Iskustva pokazuju da je u mnogim slučajevima upravo razgovor s djecom, unucima, prijateljima ili susjedima bio onaj koji je sprečio ili otkrio prevaru.
Treća preporuka je oprez kod posjeta javnom bilježniku. Javni bilježnik je obavezan da pojasni pravne posljedice transakcija koje se sklapaju u njegovoj kancelariji, ali i sam u procesu može imati ograničen uvid u sve okolnosti koje su prethodile dolasku. Stoga je važno da starija osoba u takve termine ide pripremljena, idealno u pratnji povjerljive osobe, i da bez ustručavanja postavi sva pitanja koja smatra važnim.
Četvrta preporuka tiče se opreza prema osobama koje obećavaju brzu transakciju, viši iznos novca u kratkom roku, ili koje insistiraju na hitnosti potpisivanja papira. Ozbiljne pravne i finansijske transakcije po pravilu traže vrijeme, pažljivu pripremu dokumenata i provjeru. Svaki pritisak ka brzini, posebno kada se odnosi na starije osobe, treba shvatiti kao signal za dodatan oprez.
Uloga porodice i lokalne zajednice
Pored pojedinačnih mjera koje može poduzeti starija osoba, izuzetno je važna i uloga porodice i lokalne zajednice. Pravovremena komunikacija unutar porodice o tome ko su redovni posjetioci, ko se obraća starijoj osobi s različitim prijedlozima i ko obavlja administrativne ili pravne poslove, može na vrijeme upozoriti na sumnjive obrasce.
U mnogim slučajevima koji su završili pred sudovima, kasnije se ispostavilo da su znakovi upozorenja postojali. Stariji ljudi spominjali su nove poznanike, neuobičajene posjete, ili rasprave o nekretninama, ali bez konkretne reakcije onih oko sebe. Mnogi stručnjaci stoga naglašavaju da je upravo aktivna prisutnost porodice, kroz redovne razgovore i obilaske, najsnažniji oblik zaštite koju starije osobe mogu dobiti.
Pored porodice, važna je i uloga lokalne zajednice, susjeda, lokalnih institucija i centara za socijalnu skrb. U situacijama u kojima starija osoba živi izolovano, već i obični prijateljski razgovor sa susjedom može biti prilika u kojoj se na vrijeme uoči neobičan razvoj događaja.
Šta dalje s konkretnim slučajem u Starigradu
Konkretan slučaj 78-godišnjaka iz Starigrada nalazi se sada u rukama nadležnog državnog odvjetništva, koje će na osnovu krivične prijave i prikupljenih dokaza odlučiti o daljnjim koracima. To može uključivati izdavanje optužnice, traženje dodatnih istražnih radnji ili druge zakonske postupke.
Pored krivičnog postupka, posebno pitanje u takvim slučajevima jeste i mogući parnični postupak. Naime, čak i ako se utvrdi da je djelo počinjeno, vraćanje nekretnine ili nadoknada štete najčešće zahtijevaju i posebne pravne radnje pred sudom. Time se cijeli proces može produžiti, što za stariju oštećenu osobu znači dodatan teret, kako emotivni tako i administrativni.
Stručnjaci u takvim slučajevima starijim osobama redovno preporučuju da, što je prije moguće, kontaktiraju i odvjetnika koji je upoznat s pravom nekretnina, kao i organizacije koje pružaju pravnu pomoć osjetljivim skupinama. U Hrvatskoj postoje mehanizmi koji omogućavaju i besplatnu pravnu pomoć, koji su upravo namijenjeni ovakvim situacijama, posebno kada se radi o osobama slabijeg imovinskog stanja.
Šira slika i kontekst
Slučaj u Starigradu nije izolovan. Statistike u različitim zemljama, uključujući i one u regiji, pokazuju da prevare nad starijim osobama, posebno one koje uključuju nekretnine, predstavljaju jedan od najtežih oblika imovinskog kriminala, jer ostavljaju trajne posljedice na žrtve. Iz tog razloga policija i pravosuđe takvim slučajevima često pristupaju s posebnom pažnjom, a u javnim kampanjama nadležnih institucija sve češće se otvaraju i pitanja prevencije, edukacije i institucionalne zaštite.
Konačna ocjena ovog slučaja, kao i mogući ishodi za samog oštećenog, bit će poznati tek kroz daljnji tok postupka. U međuvremenu, javni odjek koji izaziva svaka slična vijest podsjeća sve nas, kako pojedince tako i institucije, na potrebu sistemski razrađenog odgovora na prevare usmjerene prema starijim osobama. To uključuje brzu reakciju policije i pravosuđa, ali i kontinuiranu edukaciju, podršku porodicama i jačanje povjerenja između stanovništva i institucija.
Zaključak
Slučaj 78-godišnjaka iz Starigrada, kojem je, prema navodima policije, na prevaru oduzeta nekretnina, predstavlja primjer ozbiljnog imovinskog krivičnog djela koje ciljaja osobe u poznoj životnoj dobi. Krivična prijava koja je podnesena nadležnom državnom odvjetništvu otvara pravosudni proces u kojem će biti utvrđene sve okolnosti slučaja, dok eventualne posljedice po osumnjičene zavise od daljih radnji tužilaštva i suda.
Bez obzira na konkretan ishod, ovaj slučaj još jednom u prvi plan stavlja temu zaštite starijih osoba od različitih oblika prevara, posebno onih koje uključuju nekretnine. Praktične mjere predostrožnosti, aktivna uloga porodice i lokalne zajednice, kao i odlučno postupanje institucija, ostaju glavne poluge prevencije sličnih situacija u budućnosti.
Napomena uz tekst: za sve osumnjičene osobe vrijedi pretpostavka nevinosti dok pravosnažnom presudom ne bude utvrđeno suprotno. Tekst predstavlja informativni prikaz policijske akcije i podnesene krivične prijave, a ne ocjenu krivnje bilo koje pojedine osobe.
