Janez Janša izabran za novog premijera Slovenije, dobio mandat za formiranje vlade:
Slovenski Državni zbor u petak je tajnim glasanjem izabrao predsjednika Slovenske demokratske stranke Janeza Janšu za novog premijera Slovenije. Za njegov izbor glasalo je 51 zastupnika, dok je 36 njih bilo protiv, čime je dobio potreban mandat za formiranje svoje četvrte vlade, koja će biti šesnaesta po redu vlada u savremenoj slovenačkoj istoriji. Vijest je odjeknula i u regionu, jer Slovenija time nakon kraćeg perioda političke neizvjesnosti dobija novo izvršno rukovodstvo, čije se djelovanje pomno prati i u susjednim zemljama.
Janša je odmah po izboru pred zastupnicima položio prisegu u skladu s Ustavom, obavezujući se da će poštivati ustavni poredak, djelovati po svojoj savjesti i raditi za dobrobit Slovenije. Time je formalno započela faza u kojoj se očekuje predstavljanje konkretnih kadrovskih i programskih prijedloga, kojima bi nova vlada trebala početi sa radom.
Tok glasanja i atmosfera u Državnom zboru
Glasanje je obavljeno tajnim glasanjem, što je u slovenskom parlamentarnom sistemu standardna procedura prilikom izbora mandatara za sastav vlade. Pri izboru je u glasanju učestvovalo 87 zastupnika, a svi predani listići bili su važeći, rekao je predsjednik Narodne skupštine Zoran Stevanović prilikom objave rezultata.
Prije početka samog glasanja Stevanović je zastupnike pozvao da ne označavaju vlastite listiće, što je standardno upozorenje vezano za pravila tajnosti glasanja. Riječ je o uobičajenoj proceduralnoj napomeni, ali sam taj poziv ukazuje na razinu pažnje koja je tom činu pridavana, posebno imajući u vidu medijski značaj samog događaja.
Nakon objave rezultata Janša se obratio zastupnicima u kratkoj izjavi, u kojoj je naveo da je tog dana učinjen “važan korak prema uspješnijoj i slobodnijoj Sloveniji”. Dodao je i poruku zahvale, uz odlučan ton: “Hvala vam i neće biti popuštanja”. Tom kratkom izjavom dao je do znanja da svoju četvrtu vladu shvata kao mandat za odlučno provođenje koalicijskog programa.
Koalicija koja je podržala Janšu
Janša je dan prije izbora potpisao koalicijski sporazum sa strankama NSi, SLS i Fokus, kao i strankom Demokrati, koje se okupljaju oko zajedničkog projekta formiranja nove vlade. Spomenute stranke, prema dostupnim podacima, zajedno raspolažu sa 48 parlamentarnih glasova, što ne čini potrebnu većinu od 46 glasova, koja je u slovenskom parlamentu propisana za formiranje vlade.
Pored toga, novom premijeru su, prema rezultatima današnjeg tajnog glasanja, podršku dali i zastupnici stranke Resnica, koji su ranije i doprinijeli broju potpisa potrebnih za njegovu kandidaturu. Resnica je, međutim, već ranije najavila da neće ulaziti u Janšinu vladu, što su njihovi predstavnici i javno potvrđivali kao princip koalicijske politike.
S obzirom da koalicijske stranke i Resnica zajedno ne dostižu broj glasova zabilježen u glasanju, procjenjuje se da je Janša podršku najvjerovatnije dobio i od dva zastupnika iz redova nacionalnih zajednica, kao i od još jednog zastupnika iz oporbe. Takva struktura podrške ukazuje na to da nova vlada može računati na funkcionalnu većinu, ali bez velikog viška, što u praksi znači da će svaka važnija odluka morati biti pažljivo pripremljena unutar koalicije.
Programski naglasci nove vlade
U svom obraćanju zastupnicima Janša je iznio i niz programskih naglasaka koji bi trebali oblikovati rad nove vlade. Najavio je napore za “dovršetak procesa demokratizacije” i provedbu programa za, kako je naveo, “državu prilika, blagostanja i pravde”.
Među temeljne prioritete koalicije, kako je rekao, ubraja se razvoj i prosperitet Slovenije, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i decentralizacija i debirokratizacija države. Ovaj posljednji aspekat odnosi se na pojednostavljenje administrativnih procedura i prebacivanje određenih ovlasti s centralnog na lokalne nivoe, što je tema koja se u Sloveniji povremeno aktuelizira, posebno u dijelovima zemlje koji se osjećaju nedovoljno zastupljenim u centralnim odlukama.
U završnom dijelu današnje rasprave Janša je zahvalio koalicijskim partnerima na sadržajnoj diskusiji o tačkama zajedničkog programa. Naglasio je da, prema njegovom dojmu, “sedam sati rasprave nije bilo uzalud potrošeno”, što je signal da se programski okvir nove vlade gradio kroz konkretne razgovore, a ne samo kroz formalne dogovore među liderima stranaka.
Prirodno, program svake nove vlade u stvarnosti se ocjenjuje na osnovu konkretnih mjera koje slijede tokom mandata. Najava prioriteta poput borbe protiv korupcije i pravosudne reforme u savremenoj evropskoj politici je gotovo standardna, ali način na koji se ti prioriteti pretvaraju u konkretne propise i institucionalne promjene može biti vrlo različit od jedne do druge vlade.
Šta dalje slijedi: kadrovski tim u 14 ministarstava
Prema poslovniku Državne skupštine, Janša je obavezan da u roku od 15 dana od izbora za premijera podnese Skupštini prijedlog kadrovskog sastava svoje vlade. To je faza u kojoj će se očekivati intenzivna javna pažnja prema imenima koja će zauzeti ključne resore.
Pored toga, prema izmjeni Zakona o vladi koju su krajem aprila podržali zastupnici SDS-a, NSi-ja, SLS-a, Fokusa, Demokrata i Resnice, slovenska vlada će sada imati 14 ministarstava. Ova promjena predstavlja smanjenje u odnosu na prethodno stanje, čime se signalizira spremnost na određenu reorganizaciju strukture izvršne vlasti. Slične izmjene u prošlim mandatima ranije su pratile uobičajeno premještanje pojedinih nadležnosti između ministarstava, što bi i u ovom slučaju moglo donijeti tehničke i upravljačke promjene unutar javne uprave.
Schmidt priznao da je podnio ostavku nakon pritiska iz SAD-a: "Bio je ogroman i neočekivan"
Janšina četvrta vlada, ako bude formirana u predviđenom roku, naslijedit će dosadašnju vladu Roberta Goloba. Iako je Pokret sloboda, kao stranka odlazećeg premijera, ostvario relativnu pobjedu na izborima u martu, nije uspio formirati koaliciju koja bi mu omogućila zadržavanje na vlasti. Time se Slovenija nalazi u situaciji u kojoj parlamentarna većina nakon izbora ne pripada onoj stranci koja je u izbornu utrku ušla kao prva, što je u parlamentarnim demokracijama legitiman, ali u praksi rjeđi rasplet.
Kratak osvrt na Janšinu političku biografiju
Janez Janša jedna je od centralnih ličnosti slovenačke političke scene od osamostaljenja Slovenije početkom devedesetih. Riječ je o političaru koji već tri puta ranije obnaša funkciju predsjednika vlade, što je u savremenoj slovenačkoj istoriji rijetkost. Njegove prethodne vlade vodile su Sloveniju kroz različita razdoblja, od perioda ekonomske ekspanzije, preko kriznih godina, do izazova koje je donijela pandemija koronavirusa.
Tokom svoje karijere Janša je istovremeno bio i jedna od najpodjelnijih političkih ličnosti u zemlji, sa snažnom bazom podrške i jednako snažnom oporbom u javnosti. Njegov politički stil tradicionalno se opisuje kao odlučan i konfrontativan, dok njegovi oponenti redovno upozoravaju na osjetljivost odnosa prema medijima i pravosuđu tokom njegovih ranijih mandata.
S obzirom na to da je politički prostor u Sloveniji već godinama snažno polarizovan između proeuropskih liberalnih opcija i konzervativnih opcija okupljenih oko SDS-a, povratak Janše na premijersku funkciju će vjerovatno produbiti i ojačati tu dinamiku. U regionalnom kontekstu, njegovi prošli mandati bili su praćeni i različitim odnosima s pojedinim susjednim državama, što je tema koja će u nadolazećem periodu sigurno ponovo biti aktuelna.
Regionalni i evropski kontekst
Za zemlje regiona, uključujući BiH, Hrvatsku, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju, izbor Janše za premijera Slovenije ima dvojaku težinu. Slovenija je članica Europske unije, eurozone i NATO-a, i kao takva ima značajan glas u odlukama koje se tiču evropske politike prema Zapadnom Balkanu. Ranije Janšine vlade aktivno su se uključivale u pitanja proširenja Europske unije, kao i u određene rasprave o sigurnosnoj situaciji u regionu.
Posebnu pažnju regionalni mediji godinama posvećuju i Janšinom javnom angažmanu vezanom uz pojedine političke aktere u susjednim zemljama, što je i ovaj put već postalo dio analiza povodom njegovog povratka na funkciju. Konkretan stav nove slovenske vlade prema regionalnim pitanjima bit će jasniji kroz prve sastanke koje će Janša imati sa svojim regionalnim partnerima, kao i kroz pozicije koje će zauzimati u okvirima Europske unije i drugih međunarodnih institucija.
Na nivou Europske unije, Slovenija je tradicionalno bila aktivan akter u oblastima energetike, klimatske politike i pitanja vladavine prava. Nova vlada će morati zauzeti pozicije i u tekućim raspravama o proširenju, migracijama, finansijskom okviru EU i odgovorima na izazove vezane uz rat u Ukrajini, kao i šire geopolitičke promjene koje pogađaju Europu.
Šta građani očekuju
Sa stanovišta građana, pažnja se već sada premješta s glasanja u parlamentu na konkretne mjere koje će nova vlada poduzeti. Pitanja kao što su cijene energenata, troškovi života, dostupnost stanovanja, pristup zdravstvenoj zaštiti i kvalitet obrazovanja u Sloveniji su, kao i u drugim zemljama regiona, u središtu očekivanja od svake nove vlasti.
Posebno se prati i način na koji će se najavljene mjere debirokratizacije i decentralizacije pretočiti u konkretne propise. Slovenske institucije već godinama imaju razvijene mehanizme javnih konsultacija i učešća civilnog sektora u donošenju propisa, pa će se učinak nove vlade ocijeniti i kroz to koliko dosljedno bude koristila te mehanizme.
Konačan dojam o uspješnosti Janšine četvrte vlade bit će moguće formirati tek nakon nekoliko mjeseci konkretnog djelovanja, kao i nakon prvih ozbiljnih političkih izazova koji ovakve vlade redovno prate. Sloveniju, kao i većinu zemalja Europske unije, u narednom periodu očekuje kompleksan splet ekonomskih, sigurnosnih i institucionalnih izazova, koji će biti dobar test za stabilnost novouspostavljene koalicije.
Zaključak
Izborom Janeza Janše za novog premijera, Slovenija ulazi u novi politički ciklus pod vodstvom političara koji je već tri puta ranije obnašao istu funkciju. Glasovi 51 zastupnika za njegov izbor signaliziraju funkcionalnu, ali ne i preveliku većinu, što znači da će rad vlade u velikoj mjeri ovisiti o dosljednoj koordinaciji unutar koalicije i odnosima s manjinskim i nezavisnim zastupnicima.
Nova slovenačka vlada svoje konkretne aduto pokazat će tek kroz kadrovski sastav, koji se očekuje u roku od 15 dana, i kroz prve značajnije zakonske i administrativne mjere u narednim mjesecima. Do tada izbor Janše ostaje važna politička činjenica koja, osim slovenske, pažnju zadržava i u regionalnoj i u evropskoj javnosti.
