USKOK blokirao imovinu vrijednu više od 4,5 miliona eura u aferi vezanoj uz Hrvatski skijaški savez
USKOK je objavio da je u istrazi pokrenutoj zbog sumnje na koruptivne aktivnosti i djelovanje zločinačkog udruženja unutar jednog sportskog saveza blokirana imovina ukupne vrijednosti 4.527.976,40 eura. Riječ je o slučaju bivšeg šefa Hrvatskog skijaškog saveza Vedrana Pavleka i još petero osumnjičenih, protiv kojih je krajem marta pokrenuta istraga zbog sumnje da su godinama izvlačili milione eura iz saveza preko mreže fiktivnih ugovora i inozemnih firmi.
Time je pravosudni dio jedne od najvećih afera u hrvatskom sportu posljednjih godina ušao u konkretnu fazu osiguranja imovinske koristi, koja prethodi mogućem trajnom oduzimanju u slučaju eventualne osude. Sama mjera privremene blokade nekretnina i finansijskih sredstava ne znači utvrđivanje krivnje, nego predstavlja procesnu mjeru kojom se sprječava raspolaganje imovinom za koju postoji sumnja da je stečena kaznenim djelima.
Šta je tačno blokirano
Prema informacijama koje je iznio USKOK, nakon finansijskih izvida provedenih u saradnji s Uredom za sprječavanje pranja novca i Poreznom upravom, Županijskom sudu u Zagrebu podneseno je više prijedloga za određivanje privremenih mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi. Cilj tih mjera je da imovina, za koju istražitelji sumnjaju da je stečena kroz inkriminisane poslove, ostane van dohvata vlasnika do okončanja postupka.
Protiv petorice okrivljenih određene su privremene mjere kojima se zabranjuje otuđenje nekretnina u Zagrebu, Poreču, Malom Lošinju, Višnjanu i Senju, kao i raspolaganje novcem na računima, poslovnim udjelima i dionicama u iznosu od 2.081.737,82 eura. Drugim riječima, mjera obuhvata kako stambene i poslovne objekte u različitim dijelovima zemlje, tako i finansijska sredstva i vlasničke udjele u različitim firmama.
Iz USKOK-a su pojasnili logiku svoje odluke. “Imajući u vidu da postoji sumnja da je riječ o imovini stečenoj počinjenjem kaznenih djela, određene su privremene mjere kako bi se osiguralo njezino kasnije oduzimanje”, navodi se u priopćenju. Time je istaknuto da konačnu odluku o sudbini te imovine tek treba donijeti nadležni sud, dok se postojeće blokade odnose isključivo na period trajanja postupka. ThePrint
Ko se nalazi u krugu osumnjičenih
Osim Pavleka, među osumnjičenima u aferi se nalaze i bivši glasnogovornik saveza Nenad Eror te bivši sekretar Damir Raos. Riječ je o osobama koje su, prema medijskim opisima ranijih faza istrage, bile dio uže grupe sa značajnim ovlastima unutar saveza. Konkretna uloga svake od ovih osoba bit će predmet provjere u istražnom postupku, a do tada se sve iznesene tvrdnje tretiraju kao sumnje, a ne kao utvrđene činjenice.
Krug osumnjičenih nije ograničen na rukovodstvo saveza, nego, prema dosadašnjim navodima istrage, uključuje i pojedine osobe povezane s tokom novca prema inozemnim firmama, kao i one koje su učestvovale u odobravanju ili sklapanju ugovora. Konačan broj i status svake pojedine osobe formalno se definiše kroz dalji rad nadležnih institucija.
Razmjere navodnog izvlačenja sredstava
Prema informacijama koje su se ranije pojavile u javnosti, istražitelji sumnjaju da je iz Hrvatskog skijaškog saveza nezakonito izvučeno oko 13 miliona eura, dok je dodatnih 17 miliona eura, prema istim navodima, korišteno za isplate plaća u gotovini. Kada se ova dva iznosa saberu, dolazi se do ukupne sume koja se u medijskim izvještajima više puta navodila u rasponu od oko 30 miliona eura tokom proteklog perioda od oko 12 godina.
Prema modelu koji ranije rekonstruiše javnost, dio sredstava saveza navodno je usmjeravan prema više inozemnih firmi, koje su prema istrazi ispostavljale račune za usluge koje, kako se tvrdi, nikada nisu bile izvršene. Te firme su zatim primljena sredstva, prema sumnjama, dalje prosljeđivale na druge račune, čime se gubio jasan trag o krajnjem korisniku novca. Detaljno utvrđivanje cijelog lanca transakcija jedan je od glavnih zadataka istrage.
U što je novac, prema sumnjama, ulagan
Dio sredstava koja su iz saveza dolazila preko spornih kanala, prema sumnjama USKOK-a, završio je na računima firmi povezanih s Pavlekom, a trošen je na luksuzne nekretnine, putovanja, hotele i druge privatne troškove. U javnosti se posebno spominjala luksuzna vila na Ibizi, povezana s Pavlekom, kao i drugi objekti i predmeti veće vrijednosti, iako je, prema medijskim navodima, dio nekretnina u međuvremenu prodan.
Upravo zbog takvog mogućeg raspolaganja imovinom, mjere privremene blokade dobijaju dodatnu važnost. One imaju za cilj da se preostala imovina, čije je porijeklo pod sumnjom, “zamrzne” dok institucije ne završe postupak provjere svake stavke. Bez takve blokade, postojala bi opasnost da osumnjičeni u međuvremenu prodaju ili prenesu vrijednu imovinu, čime bi eventualno kasnije oduzimanje postalo praktično neizvodljivo.
Kratak presjek razvoja afere
Da bi se bolje razumio značaj aktualnih mjera, korisno je podsjetiti na osnovne tačke razvoja same afere. Slučaj je u javnost izbio nakon što je tokom Zimskih olimpijskih igara u Italiji jedan od članova saveza zaustavljen na granici s većom količinom neprijavljene gotovine, prema medijskim navodima u iznosu od oko 120.000 eura, uz spisak imena osoba koje su, kako se tvrdilo, trebale primiti taj novac. Otkriće je pokrenulo niz daljnjih provjera i ulazak istražnih tijela u prostorije saveza.
Nedugo nakon toga, Vedran Pavlek je dao ostavku na funkciju direktora alpskih reprezentacija i skipoola, navodeći da je razlog rastuće glasine i potreba da se zaštiti normalan rad saveza, uz tvrdnju da nije počinio ništa pogrešno. Krajem marta USKOK je formalno pokrenuo istragu protiv šestero osumnjičenih, čime je slučaj iz medijske faze ušao u zvaničan kazneni postupak. Aktualna blokada imovine predstavlja sljedeći korak u tom procesu.
Šira slika hrvatskog sporta i institucija
Slučaj povezan s Hrvatskim skijaškim savezom otvorio je i šire pitanje o nadzoru nad finansiranjem sportskih saveza, koji u svom radu često barataju značajnim sredstvima iz različitih izvora, uključujući sponzorske ugovore s državnim i privatnim kompanijama, javna sredstva, te prihode od marketinga i organizacije takmičenja. Pitanje transparentnog upravljanja takvim sredstvima posljednjih godina je u više navrata bilo predmet javne rasprave u različitim sportskim granama.
Reakcija nekih komercijalnih partnera također je bila brza. Prema medijskim navodima, pojedine kompanije, među kojima i neke koje su imale sponzorske ugovore sa savezom, pokrenule su postupke raskida saradnje radi zaštite vlastitih interesa i ugleda. Time se pokazuje da posljedice ovakvih afera ne ostaju samo u domenu pravosuđa, nego utiču i na komercijalne odnose koje sportske organizacije imaju s privredom.
Šta slijedi u postupku
Privremene mjere koje je sad odredio sud, na prijedlog USKOK-a, predstavljaju važan, ali ne i konačan korak. Naredne faze postupka uključuju nastavak prikupljanja dokaza, ispitivanje svih okolnosti i, eventualno, podizanje optužnice ako rezultat istrage to bude potvrđivao. O odgovornosti i konačnom oduzimanju imovine odlučuje nadležni sud, kroz redovan kazneni postupak u kojem se primjenjuje pretpostavka nevinosti.
U tom kontekstu važno je naglasiti i razliku između javnih ocjena i pravnih utvrđenja. Iznosi koji se spominju u medijskim izvještajima, kao i opisi pojedinih transakcija, dolaze iz različitih izvora i u različitim fazama provjere. Konačni iznosi i pravna kvalifikacija pojedinih radnji bit će definisani tek kroz okončanje istrage i eventualnog suđenja.
Zaključak
Blokada imovine ukupne vrijednosti više od 4,5 miliona eura, određena u aferi povezanoj s Hrvatskim skijaškim savezom, pokazuje da je istraga ušla u fazu konkretnog osiguranja sredstava koja bi mogla biti predmet eventualnog kasnijeg oduzimanja. Mjere obuhvataju nekretnine u više gradova, kao i novac na računima, poslovne udjele i dionice osumnjičenih.
Konačan ishod ovog slučaja, kao i sudbina cjelokupne imovine pod mjerama privremene blokade, zavisit će od toka istrage i odluka nadležnog suda. Do tada cijela afera ostaje važan podsjetnik na to koliko je pažljivo upravljanje sredstvima u sportskim organizacijama, posebno onima koje primaju javne i sponzorske prihode, bitno za očuvanje povjerenja javnosti u rad institucija hrvatskog sporta.
Napomena uz tekst: ovo je informativni prikaz tijeka istrage. Za sve osumnjičene vrijedi pretpostavka nevinosti dok pravomoćnom presudom ne bude utvrđeno suprotno.

Finska skloništa kao izvozni proizvod: stiže potražnja i s Bliskog istoka!