Šef vatrogasaca na Visu tri sata čekao hitnu pomoć: pokrenuta provjera, Ministarstvo traži žurno očitovanje
Na otoku Visu sinoć je 67-godišnji zapovjednik lokalnog Dobrovoljnog vatrogasnog društva Edo Vitaljić tri sata čekao hitan medicinski prijevoz do Splita, nakon što mu je pozlilo i počeo je iskašljavati krv. Slučaj, koji se brzo proširio u medijima i izazvao reakciju javnosti, ne odnosi se samo na sudbinu pojedinca, već postavlja niz širih pitanja o tome kako funkcionira sustav hitne medicinske pomoći na hrvatskim otocima, posebno kada otkažu primarne opcije transporta poput helikopterskog prijevoza.
Reakcije su uslijedile s više strana, od lokalnih vatrogasaca i njihovog rukovodstva, preko nadležnog Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, do Ministarstva zdravstva. Riječ je o situaciji koja, iz različitih uglova, dobija različita tumačenja, što je tipičan obrazac u slučajevima koji uključuju i operativne i sistemske elemente hitnog sistema.
Šta se dogodilo: redoslijed događaja
Prema dostupnim navodima iz lokalnih izvora, pacijent se počeo loše osjećati nešto prije 20 sati. Dežurna liječnica na Visu odmah je procijenila da je riječ o ozbiljnoj situaciji koja zahtijeva hitan helikopterski prijevoz. Nakon više od pola sata čekanja na povratnu informaciju, izvori navode da je medicinskom timu rečeno kako helikopter trenutno nije u funkciji zbog kvara.
S obzirom na to da je helikopterski prijevoz otpao kao primarna opcija, zatražen je prijevoz brzom brodicom za hitne intervencije. Međutim, prema dostupnim informacijama, jedina ispravna brodica u tom je trenutku imala intervencije na Braču i Šolti, što je dodatno produžilo vrijeme reakcije. Pacijent je s viške rive preuzet tek nešto prije ponoći, što znači da je ukupno vrijeme od prvog poziva do uspostavljanja transporta prema kopnu trajalo približno tri sata.
Iz ove rekonstrukcije proizilazi da problem nije bio u brzini reakcije lokalne medicinske ekipe, koju i lokalni vatrogasci posebno pohvaljuju, već u dostupnosti sredstava transporta od otoka do Splita. Upravo je taj segment lanca, koji u uslovima udaljenih otoka predstavlja kritičnu kariku, postao osnovni izvor zabrinutosti građana i javnosti.
Reakcija lokalnih vatrogasaca
Zamjenik zapovjednika viških vatrogasaca Pave Pincetić, koji je o slučaju govorio za medije, nije skrivao razočarenje načinom na koji se cijela situacija odvijala. “Trenutno je u obradi i još ne znamo kako je. Gubio je svijest i iskašljavao krv, pa sad sami procijenite je li bilo hitno. Zvali smo hitnu službu 194 i tri sata je čekao dok ga napokon nisu skupili”, izjavio je u javnim istupima.
Pincetić je istovremeno naglasio da medicinsko osoblje na samom Visu nije bilo dio problema, već je svoj posao odradilo na najvišoj razini. Njegove kritike usmjerene su na sistemski okvir, prije svega na nedostupnost helikoptera i ograničene kapacitete brzih brodica koje opslužuju širi splitski akvatorij.
“Grozno se osjećam. Kao da smo zadnja rupa na svirali”, izjavio je Pincetić. Posebno je istakao i emocionalnu dimenziju cijele situacije. “Znate što mi najviše smeta. Što je moj kolega pomogao tolikim ljudima i imao na stotine intervencija. A sad kad je njemu trebalo, sustav je zakazao”, rekao je. Dodao je da razumije da nešto može biti u kvaru, ali da, prema njegovom mišljenju, mora postojati niz alternativnih opcija, kako bi sistem bio spreman za različite scenarije.
Reakcija lokalnih vatrogasaca dotiče se i šireg pitanja, naime, kako se zajednica osjeća kada osoba koja je u svom radu pomagala mnogima, sama u trenutku potrebe ne dobije pravovremenu pomoć. Sa stanovišta društvene psihologije, ovakve situacije imaju snažan utjecaj na povjerenje u institucije, što je razlog zašto pojedini slučajevi, čak i kada se naknadno objasne objektivnim okolnostima, ostavljaju dugotrajan trag u javnosti.
Pozicija Zavoda za hitnu medicinu
Službena objašnjenja stigla su iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, gdje je ravnatelj Leo Luetić iznio drukčiji uvid u tok događaja. Prema njegovim riječima, zemaljski tim hitne pomoći stigao je do pacijenta već pet minuta nakon poziva, što je u skladu sa standardima brzine reakcije za otoke takve veličine.
Problemi su, prema Luetićevim navodima, nastali u sljedećoj fazi. “Doktorica je zvala helikopter koji nije bio operativan”, kazao je. Time je potvrđen jedan od osnovnih elemenata o kojem govore i lokalni izvori, neoperativnost helikoptera u trenutku kada je hitnost najavljena.
Na pitanje zašto se toliko čekalo na brzu brodicu, Luetić je objasnio kako je u prvi mah bilo predviđeno drugačije rješenje. “Mislilo se da će biti to kasnije, a kad se vidjelo da neće biti, zvalo se brzu brodicu, pacijenta se prebacilo u KBC Split. Cijelo vrijeme pacijentu nije prijetila ugroza života, a što će biti uzrok svega, pokazat će se kad se završe pretrage”, rekao je.
Posebno značajan podatak jeste tvrdnja da splitski akvatorij raspolaže samo jednom brzom brodicom za hitne medicinske intervencije, koja je smještena u Milni na Braču. Ako je ova brodica u datom trenutku angažovana na drugim intervencijama, lanac transporta od otoka do Splita postaje izrazito ranjiv, što je upravo tema koja se nameće kao šire sistemsko pitanje.
Sa stanovišta sistemskih analiza, određivanje da li je u konkretnom slučaju pacijent bio životno ugrožen ili nije, nije puko procesno pitanje. Riječ je o medicinskoj procjeni koja se donosi u skladu sa dostupnim podacima u trenutku donošenja odluke. Konačne ocjene koje su iznesene od strane ravnatelja Zavoda predstavljaju njegovo institucionalno stajalište, dok se različita tumačenja istog slučaja u medijima i među stručnjacima mogu razlikovati.
Reakcija Ministarstva zdravstva
Reakcija na cijeli slučaj uslijedila je i iz Ministarstva zdravstva. U svom odgovoru naveli su da u trenutku prvog medijskog upita nisu raspolagali saznanjima o ovom događaju, te su zatražili žurno očitovanje od nadležnog Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije.
Pored toga, Ministarstvo je županijskom Zavodu i Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu uputilo i službeni dopis u kojem traži da se “žurno” očituju o svim navodima koji se odnose na poteškoće u pružanju hitne medicinske pomoći na otoku Visu. Takav pristup pokazuje da nadležna ministarstva slučaj tretiraju s ozbiljnošću koja prelazi okvire jedne pojedinačne intervencije.
Ovakvi institucionalni odgovori, koji uključuju traženje očitovanja i pokretanje internih provjera, u savremenim zdravstvenim sistemima predstavljaju važan mehanizam unaprjeđenja prakse. Iz analiza pojedinih slučajeva, posebno onih u kojima su se pojavili problemi u koordinaciji različitih službi, mogu proizaći konkretne promjene u procedurama, redoslijedu reakcije, kao i u opremanju jedinica koje obavljaju hitne intervencije.
Plenković o aferi Hipodrom, plaćama, pravosuđu i odnosima sa Srbijom!U konkretnom slučaju, javnost će vjerovatno u narednom periodu pratiti sadržaj očitovanja koja stignu na adresu Ministarstva, kao i moguće zaključke koji iz njih budu proistekli. U situaciji u kojoj se pojavila kombinacija neoperativnog helikoptera i angažovane brzo brodice, posebnu pažnju može privući pitanje rezervnih kapaciteta i jasnih protokola za situacije u kojima dođe do istovremenog ispada više sredstava.
Šira slika hitne medicinske pomoći na otocima
Hrvatska kao zemlja sa složenim geografskim sastavom, posebno u dijelu jadranske obale, posljednjih godina aktivno radi na razvoju i unaprjeđenju hitne medicinske pomoći u otočnim sredinama. Različiti modeli, koji uključuju zemaljske jedinice na samim otocima, kao i brze brodice te helikopterski prijevoz, čine ono što se u stručnoj literaturi opisuje kao “lanac hitne pomoći u otočnim uslovima”.
Sam koncept hitne pomoći u takvim sredinama suočava se s nizom specifičnih izazova. Među najznačajnijima su geografska udaljenost od ključnih bolnica na kopnu, ograničena infrastruktura na manjim otocima, vremenski uvjeti koji u određenim periodima mogu otežati ili u potpunosti onemogućiti prijevoz, kao i pitanje održavanja sredstava koja se koriste za prijevoz, posebno helikoptera i brzih brodica.
U evropskom kontekstu, slični izazovi prepoznati su i u drugim zemljama sa razvedenom obalom, kao što su Grčka, Italija ili Hrvatska. Različite zemlje primjenjuju različite modele rješavanja problema, od dodatnih helikopterskih baza, preko mreže telemedicine, do produžavanja sezone aktivnih ljekarskih timova. Konačan kvalitet sistema ovisi o kombinaciji svih ovih elemenata, kao i o stabilnom finansiranju koje omogućava redovno održavanje opreme i odgovarajuće zaposlene timove.
Sa stanovišta lokalnih zajednica na otocima, pitanje hitne medicinske pomoći se često doživljava kao jedno od najvažnijih za sigurnost svakodnevnog života. Stanovništvo otoka, posebno u manjim sredinama, nema jednake opcije pristupa specijalističkim ustanovama kao stanovništvo većih gradskih sredina. Iz tog razloga, svaki incident u kojem se sistem pokaže kao nedovoljno spreman izaziva pojačanu zabrinutost, što je upravo slučaj sa aktualnom situacijom na Visu.
Šta očekivati u nastavku
U narednom periodu, pažnja javnosti, kao i nadležnih institucija, vjerovatno će se usmjeriti na nekoliko ključnih pitanja. Prvo je sama zdravstvena situacija pacijenta, koji se, prema dostupnim informacijama, nalazio u medicinskoj obradi u Splitu. Konačne ocjene o uzrocima njegovog stanja i mogućim posljedicama, bit će poznate tek nakon obavljenih pretraga, što je tipičan tok u ovakvim slučajevima.
Drugi smjer praćenja odnosit će se na sadržaj očitovanja koja će nadležni Zavod uputiti Ministarstvu zdravstva. U zavisnosti od onoga što proistekne iz tih dokumenata, moguće je da uslijede konkretne mjere u oblasti organizacije hitne medicinske pomoći na otocima, kao što su uvođenje dodatnih sredstava, izmjene rasporeda dostupnosti ili nove procedure u slučaju neraspoloživosti primarnih sredstava.
Treća dimenzija odnosi se na širu javnu raspravu o zdravstvenom sistemu, koja se u Hrvatskoj već neko vrijeme aktivno vodi. Konkretni slučajevi, posebno kada uključuju jasno definisane manjkavosti, redovno postaju polazne tačke za rasprave o ulaganjima, organizaciji, kadrovima i digitalizaciji sistema. Iako pojedinačni slučajevi ne mogu sami po sebi izmijeniti cjelokupan sistem, oni mogu utjecati na to da se određeni problemi nađu u prvom planu političke i stručne pažnje.
Šira poruka i pouke
Bez obzira na konačan ishod ove konkretne situacije, slučaj na Visu već je u svom prvom dijelu otvorio važna pitanja koja prelaze okvire pojedinačnog događaja. Tu spadaju pitanja održavanja kritične opreme za hitne intervencije, redundancije u sistemu, jasno definisanih protokola za alternative kada otkažu primarne opcije, kao i jasnoće komunikacije između različitih hitnih službi.
Posebno značajno jeste pitanje kako se ovakvi incidenti komuniciraju s javnošću. Brza i transparentna reakcija nadležnih institucija, koja se već pokazala kroz objave i Zavoda i Ministarstva, predstavlja važan element povjerenja građana u zdravstveni sistem. Istovremeno, neophodno je da se obavi i temeljita interna provjera, čiji rezultati treba da budu u skladu sa najboljim međunarodnim praksama u oblasti analize medicinskih incidenata.
Lokalne zajednice na otocima u Hrvatskoj, posebno na manjim i udaljenijim mjestima, redovno traže pojačano prisustvo i opremljenost zdravstvenih službi, što je tema koja se kontinuirano nalazi u prostoru javnog interesa. U mjeri u kojoj se sa novim slučajevima pojavljuju i nove pouke, postoji prilika za sistemska poboljšanja koja idu u korak s realnim potrebama stanovništva.
Zaključak
Slučaj 67-godišnjeg zapovjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva sa Visa, koji je tri sata čekao hitan medicinski prijevoz do Splita u uslovima u kojima su helikopter bio neoperativan, a jedina brza brodica zauzeta drugim intervencijama, predstavlja konkretan i osjetljiv primjer izazova koji prate hitnu medicinsku pomoć na hrvatskim otocima.
Iz različitih uglova, lokalnih vatrogasaca, ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva zdravstva, iznesene su drukčije procjene istog događaja, što je tipično u kompleksnim situacijama. Konačan ishod, kako u pogledu zdravstvenog stanja pacijenta, tako i u pogledu eventualnih sistemskih zaključaka koji bi mogli proizaći iz nadležne provjere, bit će vidljiv tek u narednim danima i sedmicama.
U svakom slučaju, ovaj slučaj već je sada otvorio raspravu o stanju, kapacitetima i koordinaciji hitne medicinske pomoći u otočnim sredinama, što je tema koja prelazi okvire pojedinačnog incidenta i postaje važan element šire javne politike u oblasti zdravstva i sigurnosti građana.
Napomena uz tekst: ovo je informativni prikaz aktualnih dostupnih informacija o slučaju i pokrenutih institucionalnih provjera. Konačne ocjene zdravstvenog stanja pacijenta i okolnosti vezanih uz tok hitne intervencije utvrdit će nadležne medicinske i institucionalne provjere.
