Plenković izrazio sućut povodom smrti Julienne Bušić: “Dirnula je mnoge ljude”
Premijer Andrej Plenković izrazio je sućut obitelji Julienne Bušić, američko hrvatske spisateljice, prevoditeljice i političke aktivistice koja je preminula u 78. godini života. Bušić je bila supruga pokojnog Zvonka Bušića, s kojim je 1976. godine učestvovala u otmici američkog putničkog aviona, zbog čega su oboje osuđeni na doživotnu zatvorsku kaznu u Sjedinjenim Američkim Državama. Premijer je u poruci sućuti istaknuo da je velik dio svog života posvetila pisanju i radu vezanom uz Hrvatsku.
Vijest o njenoj smrti pokrenula je niz reakcija u Hrvatskoj, kako u političkim, tako i u kulturnim i emigrantskim krugovima. Njena životna priča, koja se proteže od mladalačkih godina u Sjedinjenim Američkim Državama, preko otmice koja je 1976. završila tragedijom, dugogodišnjeg zatvora i kasnijeg književnog i prevoditeljskog rada u Hrvatskoj, već desetljećima izaziva oprečne ocjene, što potvrđuju i različiti tonovi reakcija povodom njene smrti.
Poruka sućuti hrvatskog premijera
Plenković je u svojoj poruci naveo da je sa žaljenjem primio vijest o njenoj smrti. “Sa žaljenjem sam primio vijest o smrti gospođe Julienne, supruge pokojnog Zvonka Bušića”, poručio je u sućuti upućenoj obitelji i poznanicima. Time je premijer formalno reagovao na vijest koja je u Hrvatskoj brzo dobila širok medijski odjek.
U nastavku poruke, premijer je istaknuo i njen odnos prema hrvatskoj zajednici. Naveo je da je, kao Amerikanka, svojom odanošću hrvatskoj slobodi i neovisnosti dirnula mnoge ljude u Hrvatskoj i u hrvatskom iseljeništvu. Iz pisma stoji formulacija da je “ostala trajnim simbolom povezanosti Hrvatske i njezina iseljeništva”. Time je premijer akcenat stavio na njen kasniji rad i ulogu u hrvatskoj emigrantskoj zajednici, dok historijski događaj koji ju je u svjetskoj javnosti učinio poznatom nije bio u središtu poruke.
Rad u Uredu prvog predsjednika i književna djelatnost
Plenković je u poruci podsjetio i na njen rad u institucijama nakon demokratskih promjena. Naveo je da je nakon tih promjena radila u Uredu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te da je svoju povezanost s Hrvatskom opisivala u knjigama i člancima objavljivanim u hrvatskim i američkim časopisima. “Nedostajat će nam spisateljica, esejistica i prevoditeljica koja je istinski voljela Hrvatsku”, dodao je premijer.
Na kraju je u ime Vlade i osobno izrazio iskrenu sućut i duboko poštovanje obitelji pokojne Julienne Bušić, čime je formalno zaokružena državna reakcija na njenu smrt.
Ko je bila Julienne Bušić
Julienne Bušić je bila američko hrvatska spisateljica, prevoditeljica i politička aktivistica koja je decenijama bila jedna od najpoznatijih figura hrvatskog političkog iseljeništva. Prema dostupnim podacima, rođena je 1948. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, a u javnost je iznenada ušla nakon događaja iz 1976. godine, koji su trajno obilježili njen život.
Te godine je, zajedno sa suprugom Zvonkom Bušićem i još troje saradnika, učestvovala u otmici američkog putničkog aviona. Kako su sami otmičari naveli kao cilj, akciju su izveli kako bi međunarodnu pažnju usmjerili na položaj Hrvatske unutar tadašnje Jugoslavije. Tokom akcije iz aviona su bacani leci s političkim porukama, a paralelno je u New Yorku bila ostavljena eksplozivna naprava.
Pri pokušaju deaktivacije te naprave poginuo je njujorški policajac Brian Murray. Njegova smrt postala je centralna i najteža posljedica cijelog događaja i decenijama je bila razlog snažnog protivljenja njihovom predstavljanju u pozitivnom svjetlu, posebno u dijelu američke i policijske javnosti. Slučaj su američke vlasti tretirale kao djelo s obilježjima terorizma, dok je dio hrvatske emigracije braću Bušić doživljavao kao osobe koje su, koristeći krajnje sporna sredstva, pokušale skrenuti pažnju na političku situaciju u tadašnjoj državi.
Zatvorski period i povratak u Hrvatsku
Julienne i Zvonko Bušić osuđeni su u Sjedinjenim Američkim Državama na doživotne zatvorske kazne. Julienne Bušić puštena je 1989. godine, nakon 13 godina provedenih iza rešetaka, dok je Zvonko Bušić izašao iz zatvora 2008. godine, nakon više od tri decenije.
Afera u Beogradu potresla Srbiju: Uhićen bivši šef policije nakon mafijaškog obračuna u elitnom restoranuNakon povratka u Hrvatsku, Julienne Bušić se posvetila pisanju, prevođenju i radu vezanom uz hrvatsku politiku i kulturu. Pored angažmana u Uredu prvog hrvatskog predsjednika, objavila je više knjiga i eseja na teme hrvatske novije historije, identiteta, političke emigracije i ličnog iskustva zatvorske kazne. Njena memoarska knjiga, objavljena u devedesetim godinama, doživjela je više izdanja i bila je predmet šire javne i kritičke rasprave.
Njen suprug Zvonko Bušić preminuo je 2013. godine. Njihov zajednički slučaj, posebno otmica iz 1976. i njene posljedice, godinama je izazivao podijeljene ocjene i debate, kako u Hrvatskoj, tako i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su žrtve te akcije ostale dio kolektivnog sjećanja policijske i šire javnosti.
Različite reakcije na njenu smrt
Pored premijerove poruke, vijest o njenoj smrti popraćena je nizom reakcija iz različitih krugova. Iz pojedinih političkih stranaka stigle su poruke sućuti u kojima je naglašen njen rad vezan uz hrvatsku političku emigraciju i borbu za neovisnost. Sličan ton imale su i poruke dijela kulturne javnosti, koje su istaknule njen književni i prevoditeljski opus.
S druge strane, kada se govori o cjelokupnom kontekstu njenog životopisa, neizbježno se otvara i tema otmice aviona iz 1976. godine i smrti policajca Briana Murraya. Iz perspektive američkog pravosuđa, ona i njen suprug ostali su trajno vezani uz teško krivično djelo s tragičnim posljedicama, što je razlog zbog kojeg se ovakvi životni putevi i danas tumače na vrlo različite načine. U svakom takvom pristupu važno je zadržati ravnotežu i jasno razgraničiti njen kasniji književni i kulturni rad od konkretnih posljedica događaja iz 1976. godine.
Šira slika javnog pamćenja
Životi koji se kreću između političkog aktivizma, izgnaničkog iskustva i kasnijeg kulturnog rada često izazivaju oprečne ocjene, jer različite javnosti različite dijelove tog života stavljaju u prvi plan. U slučaju Julienne Bušić, dio hrvatske javnosti naglašava njen kasniji rad, vezanost uz hrvatski narod i institucije, te književnu i prevoditeljsku djelatnost. S druge strane, dio američke javnosti, posebno onaj povezan s policijskim strukturama i porodicom poginulog policajca, događaj iz 1976. nikada nije prestao tretirati kao osnovnu odrednicu njihovog javnog identiteta.
Upravo zato vijest o njenoj smrti otvara prostor i za jednu širu raspravu, ne samo o pojedinačnoj osobi, nego i o tome kako društva pamte složene, sporne i tragične historijske događaje. Te rasprave po pravilu nemaju jednostavnih i jednoznačnih odgovora, posebno kada uključuju i ljudske gubitke s druge strane priče.
Zaključak
Sućut koju je premijer Andrej Plenković uputio obitelji Julienne Bušić formalno je državna reakcija na smrt jedne od najpoznatijih ličnosti hrvatskog političkog iseljeništva, čiji je životni put obilježen i književnim radom i kontroverznim događajem iz 1976. godine. Njen rad u Uredu prvog hrvatskog predsjednika i kasnija književna djelatnost u Hrvatskoj dio su životopisa koji je istovremeno povezan i s teškom posljedicom otmice u Sjedinjenim Američkim Državama, koja je odnijela život njujorškog policajca.
Konačne ocjene o njenom mjestu u savremenoj hrvatskoj i američkoj historiji prepuštene su, kao i u sličnim slučajevima, javnosti, historiografiji i kulturnoj kritici. Ono što ostaje nesporno jeste činjenica da je riječ o životu koji je u različitim sredinama i različitim periodima izazivao snažne i oprečne reakcije, što se vidi i u tonovima poruka koje su upućene povodom njene smrti.
