Puhovski o sukobima unutar vladajuće koalicije: tvrdi da Sokol istovremeno brani suprugu i “prijavljuje” se za nasljednika Plenkovića

Puhovski o sukobima unutar vladajuće koalicije: tvrdi da Sokol istovremeno brani suprugu i “prijavljuje” se za nasljednika Plenkovića

Politički filozof Žarko Puhovski u nedavnom medijskom gostovanju komentirao je više aktuelnih političkih tema: sukob Ivana Penave s HDZ-om oko komemoracije na Bleiburgu, poziciju Domovinskog pokreta, unutarstranački spor oko europarlamentarca Tomislava Sokola, kao i odnos predsjednika Zorana Milanovića prema politici Izraela. Riječ je o tumačenjima jednog analitičara koja se odnose na više aktuelnih političkih sporova, a koja je javnost popratila s velikom pažnjom zbog osjetljive političke pozadine.

U nastavku slijede ključni naglasci njegovih ocjena, podijeljeni po pojedinim temama, uz odgovarajući kontekst koji omogućava bolje razumijevanje o čemu je riječ.

Ocjena pozicije Domovinskog pokreta

Govoreći o nezadovoljstvu lidera Domovinskog pokreta Ivana Penave, Puhovski je iznio stav da je riječ o reakciji stranke koja, prema njegovom mišljenju, gubi na političkoj snazi. “Ivan Penava je, prije svega, nezadovoljan jer Plenković puzajući, mirno, jedan po jedan proširuje većinu i time su DP-ovci u sve slabijoj poziciji, a istovremeno im pada i rejting. I onda, što je slabiji, to je agresivniji jer pokušava kompenzirati tu poziciju”, smatra analitičar.

Po njegovoj ocjeni, ono što je u javnosti predstavljeno kao protokolarni spor zapravo je odraz dubljeg problema. “Upravo zato što je slabiji, kao ključno pitanje postavlja protokolarno pitanje, a to se uvijek pojavljuje kao način da se sakrije pravi problem: očito je da DP slabi i da im je uloga sve slabija, a potencijalno posve nepotpuno”, istaknuo je.

Riječ je o tumačenjima koja se u javnoj raspravi pojavljuju paralelno s drugim ocjenama, dok unutar same koalicije obje strane javno poručuju da kriza ne ugrožava saradnju, premda i pojedini koalicijski partneri otvoreno priznaju postojanje rasprave o ulozi pojedinih tijela i izaslanika.

Pitanje koalicijske većine i odlazaka iz DP-a

Puhovski je dodatno problematizovao i unutrašnju koheziju Domovinskog pokreta. Smatra da premijer Andrej Plenković još uvijek nema dovoljno glasova za većinu bez glasova DP-a, ali pita se bi li svi članovi te stranke ostali uz Penavu ili bi se priklonili HDZ-u i premijeru. “Uvjeren sam da Plenković još ima troje-četvero ljudi na čaj ili kavu s druge strane političkog pola. Sreća pa se još ne spominje alkohol u toj igri”, naveo je analitičar.

Pomena radi, dio bivših članova Domovinskog pokreta već je ranije napustio stranku i osnovao novu političku organizaciju, što ide u prilog tumačenju da unutar te političke obitelji postoje različite struje i različita očekivanja o smjeru u kojem treba ići. Time se otvara pitanje koliko će koalicijska aritmetika ostati stabilna u narednom periodu.

Komentar o Bleiburgu i programu DP-a

Govoreći o širem programskom okviru stranke, Puhovski je naglasio da se, prema njegovoj ocjeni, oko nekih pitanja sad sukobljava i sama desnica. “Treba pronaći sve žrtve, pronaći sve počinitelje i makar ih simbolički osuditi, jer većina nije danas živa, ali ako vam je to jedini program, onda zbilja postajete Domovinsko pogrebno poduzeće umjesto Domovinskog pokreta. Na početku su imali program neke vrste kulturne kontrarevolucije”, napomenuo je.

Tom je formulacijom poručio da rad oko utvrđivanja sudbina žrtava ima svoj smisao, ali da, prema njegovom mišljenju, ne može biti jedini sadržaj politike jedne stranke. Pozadina tih ocjena vezana je i uz aktuelnu raspravu oko obilježavanja godišnjice Bleiburške tragedije, kada je lider DP-a izrazio nezadovoljstvo načinom na koji je tretiran na komemoraciji, dok iz HDZ-a uzvraćaju da nikakvog prijepora oko izaslanika zapravo nema.

Puhovski je dodao i ocjenu o širem programskom usmjerenju. “Pojavljivale su se tu čudne stvari: doslovna rehabilitacija NDH u školskim programima, promjena imena Leksikografskog zavoda, 1100 godina hrvatskog kraljevstva… Vodi se borba za znakovlje koje će obilježavati zemlju, pa su se prebacili na Bleiburg, ali ako im je to jedina politika, onda je to karikatura politike”, naveo je. Riječ je o njegovoj ocjeni programskih naglasaka stranke, koja se u javnoj raspravi sučeljava s drugačijim tumačenjima iz redova samog Domovinskog pokreta.

O slučaju Tomislava Sokola

Osvrćući se na nagađanja da bi HDZ mogao izbaciti europarlamentarca Tomislava Sokola zbog javne kritike upućene stranačkom vrhu, Puhovski je ocijenio da je premijer reagovao panično. “Plenković se u tom slučaju ponašao panično, možda zna nešto što mi ne znamo, ali vjerojatnije je da ga je uhvatila paranoja da se ne bi netko u HDZ-u pozicionirao za njegova nasljednika. Sokol brani čast supruge, ali se istovremeno ‘prijavljuje’ i kao netko tko je raspoloživ zamijeniti Plenkovića”, tvrdi analitičar.

Tom dvojnom interpretacijom Puhovski ukazuje na to da, prema njegovom mišljenju, slučaj nije samo porodična ili interna kadrovska epizoda, nego i pokazatelj nervoze unutar same stranke u odnosu na pitanje budućeg vodstva. Riječ je o čisto analitičkom tumačenju, koje treba razlikovati od bilo kakve potvrde da Sokol formalno polaže pravo na takvu poziciju.

Komentar odnosa prema Izraelu

Govoreći o odluci predsjednika Zorana Milanovića da ne da saglasnost za novog izraelskog ambasadora u Hrvatskoj, Puhovski je tu odluku ocijenio kao primjeren postupak Ureda predsjednika. “Čini mi se da je reakcija Ureda predsjednika školski primjer primjerenog postupka. Plenković je pogriješio kad je rekao da ne zna zbog čega je to predsjednik učinio, je li zbog osobe ili izraelske politike, jer je Ured predsjednika jasno rekao da je zbog državne politike Izraela”, istaknuo je.

Po njegovom mišljenju, snižavanje razine diplomatskih odnosa s Izraelom jest opravdano, te je u tom kontekstu naveo i da su slične poteze povukle i neke druge zemlje članice Europske unije. Podržao je i predsjednikovu odluku o protjerivanju određenog službenika iz Ureda predsjednika, ali je istovremeno dodao da je, prema njegovom dojmu, neobično što upravo Milanović insistira na korektnom ponašanju, jer je, kako tvrdi, ranije i sam bio kritiziran zbog nekorektnih istupa. Time je analitičar zadržao kritičku distancu i prema osobi čije postupke u konkretnom slučaju podržava.

Odnos premijera i predsjednika u širem kontekstu

Na kraju je Puhovski izrazio mišljenje da oštra retorika između predsjednika i premijera, u širem političkom smislu, više koristi premijeru. Razlog vidi u činjenici da, prema njegovim riječima, određeni broj članova HDZ-a vjeruje da bi u nekom budućem trenutku mogli zamijeniti Plenkovića na čelu stranke i vlade, pa konfliktna javna scena, paradoksalno, jača njegovu poziciju kao trenutnog lidera.

Riječ je o klasičnoj analitičkoj ocjeni unutarstranačkih odnosa, koja se zasniva na pretpostavci da snažna vanjska konfrontacija nekoj politici može dati i kohezivni učinak prema vlastitim redovima. Da li će se taj scenarij potvrditi, ovisit će o nizu faktora, uključujući i ishode unutarstranačkih procesa i odnos prema koalicijskim partnerima.

Zaključak

Iznesena tumačenja Žarka Puhovskog predstavljaju analitički pogled jednog stručnjaka na trenutne odnose unutar hrvatske politike, koji se kreću na nekoliko paralelnih linija: odnos HDZ-a i Domovinskog pokreta, unutrašnja pitanja u samom HDZ-u oko mogućeg budućeg vodstva, te vanjsko političke odluke vezane za odnose s Izraelom. Ono što povezuje sve te teme jeste teza da iza naizgled različitih sporova stoje dublja pitanja o snazi, koheziji i smjeru pojedinih političkih aktera.

Konkretni ishodi navedenih sukoba i otvorenih pitanja, kako oko koalicijske većine, tako i oko unutarstranačkih napetosti i diplomatskih poteza, tek treba da se iskristališu kroz daljnji politički proces. Do tada analize poput ovih služe kao jedan od mogućih okvira za razumijevanje dinamike u kojoj se prepliću mnogi akteri i interesi.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *