Čović u Dnevniku D: nazvao treći entitet “službenim zahtjevom HDZ-a već 35 godina”
Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović gostovao je u Dnevniku D na Federalnoj televiziji, gdje je komentirao niz aktuelnih političkih tema. Među njima su se posebno izdvojile rasprava o usvajanju budžeta institucija BiH, otvaranje graničnog prijelaza Gradiška, najava odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta, pitanje državne imovine, partnerstvo sa SNSD-om, te pitanje izbornog zakonodavstva i tzv. trećeg entiteta.
Sam izbor tema i način na koji ih je Čović objedinio u jednom gostovanju ukazuje na to da HDZ BiH nastoji u javnom prostoru zadržati svoju cjelovitu političku platformu, koja kombinuje institucionalne procese, vanjskopolitičke odnose i pitanje pozicije hrvatskog naroda u BiH. Riječ je o stavovima koji su predmet snažnih i suprotstavljenih reakcija u domaćoj javnosti, kao i u dijelu međunarodne zajednice, pa svaka ovakva izjava izaziva niz reagovanja.
Godina iskušenja i pohvala radu Vijeća ministara
Čović je tekuću godinu označio izuzetno zahtjevnom za Bosnu i Hercegovinu. “Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti i nefunkcionalnosti. Rekao bih da smo dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja izvana uistinu stoljetna”, rekao je. Time je istovremeno priznao postojanje strukturnih problema unutar zemlje i naglasio uticaj spoljnih okolnosti na unutrašnju dinamiku.
Kao jedan od rijetkih konkretnih institucionalnih pomaka istaknuo je usvajanje budžeta na nivou Vijeća ministara, uz pohvale predsjedavajućoj Borjani Krišto i samoj instituciji. Prema njegovim riječima, dokument sada ide u formalnu skupštinsku proceduru, te ne očekuje blokade. Budžet je u javnosti bio jedna od najosjetljivijih tema u prethodnom periodu, jer je njegovo neusvajanje godinama uzrokovalo niz administrativnih i finansijskih problema u radu državnih institucija.
Granični prijelaz Gradiška kao “tehničko pitanje pretvoreno u politiku”
Otvaranje novog graničnog prijelaza u Gradiški, koje je u javnom prostoru dominiralo praćeno međusobnim optužbama i prijavama zbog govora mržnje, Čović je kvalifikovao kao nepotrebno politizovano pitanje. Riječ je o investiciji visoke vrijednosti, koja je decenijama bila u različitim fazama priprema, a posljednjih dana se našla u centru novog političkog spora oko zakonitosti njenog stavljanja u funkciju.
“Nedopustivo je da kad završite projekt, uložite ogroman novac i napor, neko kaže: to ne ide. I da ga veže za bilo koji drugi projekat. Kako objasniti predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 miliona eura u taj prijelaz, da zbog naših nadmudrivanja nismo u stanju staviti ga u funkciju?”, upitao je Čović. Tom formulacijom usmjerio je kritiku prema načinu odlučivanja u zemlji, naglašavajući praktične posljedice po susjedne odnose i prekogranični promet.
Ujedno je riječ o pitanju koje pokazuje koliko se i naizgled tehnička pitanja, kao što je puštanje u rad infrastrukturnog objekta, brzo pretvaraju u širu političku raspravu, sa različitim tumačenjima i pravnim sporenjima, dijelom kojih su i najavljene krivične prijave i upravni sporovi koje su pojedini akteri ranije najavili.
Spor oko raspodjele PDV prihoda
Na pitanje o dugogodišnjem sporu oko raspodjele prihoda od poreza na dodanu vrijednost između Federacije BiH i Republike Srpske, Čović je poručio da će insistirati na rješavanju tog problema. “Nerazumno je uzimati kredite i imati probleme s financijskim aranžmanima, a na drugoj strani leži novac koji ne znate iskoristiti”, rekao je.
Time je dotaknuo jednu od najupornijih institucionalnih dilema u zemlji, koja je već godinama prisutna u stručnim i političkim raspravama. Tumačenje i podjela prihoda od PDV-a između nivoa vlasti u BiH često je u praksi povezana s blokadama i u drugim oblastima, uključujući upravo carinske procedure i organizacione promjene unutar Uprave za indirektno oporezivanje, što se prelilo i na nedavne događaje vezane uz granicu.
Schmidtov najavljeni odlazak i prijedlog za transformaciju OHR-a
Najava odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta, prema Čovićevim riječima, zatekla ga je iznenađenim. “Razgovarao sam s njim možda 15 dana ranije i nije bio ni blizu razmišljanja o ostavci”, rekao je. Dodao je i ocjenu da je prvobitni plan, prema njegovom dojmu, bio da do takvog razvoja dođe kasnije, bliže izborima.
Čović je iznio i konkretan prijedlog za buduće uređenje Ureda visokog predstavnika. “Naš prijedlog je da se OHR transformira. Volio bih da novi visoki predstavnik bude premješten čak u briselske prostore, da ima ograničene ovlasti i da funkcioniše kao zaštitni mehanizam za Dejtonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati”, izjavio je. Riječ je o stavu koji se uklapa u širu raspravu o budućnosti te institucije, koju različite zemlje članice Vijeća za provedbu mira različito vide, kao i o jednom od osjetljivijih pitanja u međunarodnoj diplomatiji prema BiH.
Pitanje državne imovine, na koje se Čović također osvrnuo, ilustrirao je konkretnim primjerom. Naveo je da dionica autoceste pored Mostara čeka rješavanje vlasničkog statusa svega stotinjak kvadratnih metara vojne imovine, što, prema njegovim riječima, blokira inače gotov razvojni projekat. Od Schmidta je, prema istim navodima, tražio pojašnjenje sporne odluke, no nije dobio konkretan odgovor.
“Amerika preuzima primat, Europa gubi tlo”
Na pitanje preuzimaju li Sjedinjene Američke Države glavnu ulogu u kreiranju budućnosti BiH, Čović je odgovorio potvrdom, uz napomenu da to nosi i određene rizike. “Čini mi se da Europa gubi nekadašnji status, što nije dobro. No siguran sam da bez snage američke administracije puno problema u BiH neće biti riješeno”, rekao je, dodavši da budućnost BiH ne može zamisliti izvan euroatlantskih integracija.
Bh. grad pod opsadom policije!
Tom ocjenom Čović se uključio u širu debatu o promjeni dinamike među vanjskim akterima u BiH, koja je posebno došla do izražaja posljednjih sedmica, dijelom i u kontekstu najavljenog odlaska Schmidta i preispitivanja uloge OHR-a. Stav o nužnosti euroatlantskih integracija pritom je dosljedan ranijim porukama HDZ-a BiH, koji je tu orijentaciju isticao i u prethodnim periodima.
Partnerstvo sa SNSD-om: “dogovor, ne blokada”
Odbacujući optužbe da zajedno sa SNSD-om blokira institucije i evropski put zemlje, Čović je naglasio da je partnerstvo s tom strankom staro dvadeset godina i da se temelji na povjerenju i dogovoru, uz, kako je istakao, ogromne razlike u ključnim pitanjima. “Mi želimo euroatlantske integracije, SNSD razmišlja o europskom putu, ali ne i o NATO savezu”, rekao je, čime je istakao razliku između dvije ključne sastavnice tog savezništva.
Kao ilustraciju intenziteta saradnje s različitim partnerima, naveo je da se s Nerminom Nikšićem sastaje tridesetak puta godišnje, dok se s Miloradom Dodikom susreće tek tri puta godišnje. Tom konkretnom brojkom pokušao je relativizovati percepciju da je njegova komunikacija dominantno usmjerena prema političkom rukovodstvu Republike Srpske.
S obzirom na to da je Dodik prethodne godine pravomoćno osuđen i kasnije smijenjen s pozicije predsjednika entiteta zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika, sva komunikacija s tim akterom ima i izraženu pravnu i međunarodnu dimenziju. To dodatno dovodi do različitih tumačenja u javnosti, gdje dio aktera saradnju s SNSD-om kritikuje kao otežavajuću za institucije, dok je HDZ BiH prikazuje kao pragmatičan oblik političke koordinacije unutar BiH.
“Treći entitet je zvanični zahtjev HDZ-a već 35 godina”
Najsnažniji odjek u javnosti izazvao je dio razgovora o izbornom zakonodavstvu i pravu Hrvata da samostalno biraju legitimnog člana Predsjedništva BiH. Čović je naglasio da pitanje takozvanog trećeg entiteta nije novost u politici stranke koju vodi. “To je zvanični zahtjev posljednjih 35 godina. Svaki mirovni plan iz devedesetih uključivao je sva tri konstitutivna naroda. Sada imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva. Ništa se neće riješiti bez dogovora sva tri naroda”, zaključio je.
Time je Čović eksplicitno pozicionirao treći entitet kao dio dugoročne programske platforme HDZ-a BiH, povezavši ga sa pitanjem izbora hrvatskog člana Predsjedništva i tumačenjem dosadašnje izborne prakse. Spor oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva godinama je u središtu rasprave, posebno zbog činjenice da je Željko Komšić u više navrata biran na tu poziciju glasovima koji dijelom dolaze i izvan reda hrvatskog izbornog tijela u tradicionalnom smislu, što HDZ BiH tumači kao preglašavanje.
S druge strane, dio bošnjačke političke scene, kao i pojedini analitičari iz reda građanski orijentisanih opcija, ideju trećeg entiteta odbacuju kao prijetnju jedinstvu i funkcionalnosti BiH, dok dio njih u istoj diskusiji upozorava na opasnost od daljnje etničke segregacije i blokade reformskih procesa. Riječ je o suprotstavljenim koncepcijama unutrašnjeg uređenja zemlje, koje već tri decenije čine jednu od najsnažnijih linija političkog rascjepa.
Šira slika i sigurnosno-politički kontekst
Cjelokupno gostovanje treba sagledati i u širem regionalnom i međunarodnom kontekstu. Aktuelna godina za BiH se odvija u znaku najavljenog odlaska visokog predstavnika, rasprave o budućim ovlastima OHR-a, ali i sve aktivnijeg interesovanja američke administracije za rješavanje pojedinih institucionalnih pitanja u zemlji.
Istovremeno, susjedne zemlje, posebno Hrvatska kao članica Europske unije i NATO-a, imaju vlastite interese vezane uz stabilnost BiH i položaj hrvatskog naroda u njoj, što se odražava i u izjavama domaćih političara. Upravo se ti slojevi prepliću u Čovićevim porukama, koje su tako istovremeno upućene domaćoj, regionalnoj i međunarodnoj publici.
Konačan učinak iznesenih stavova zavisit će od daljnjih političkih dogovora unutar BiH, izbora novog visokog predstavnika i razvoja izbornog zakonodavstva u perspektivi narednih općih izbora. Do tada, izjave poput onih iznesenih u Dnevniku D ostaju važan dio javne debate koja, kao i decenijama unazad, ima više različitih i često sukobljenih okvira tumačenja.
Zaključak
Gostovanje Dragana Čovića u Dnevniku D na Federalnoj televiziji obuhvatilo je gotovo cijeli spektar aktuelnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, od konkretnih institucionalnih procesa, poput budžeta i otvaranja graničnog prijelaza, do najosjetljivijih strukturnih tema, kao što su uloga OHR-a, partnerstvo unutar koalicije i pitanje trećeg entiteta. Sve iznesene ocjene predstavljaju stavove jedne strane političkog spektra i u javnosti se susreću s nizom oprečnih tumačenja iz drugih stranaka i analitičkih krugova.
Ono što ovo gostovanje izdvaja jeste otvoreno potvrđivanje da je ideja trećeg entiteta i dalje dio zvaničnog političkog programa HDZ-a BiH, pa se može očekivati da će to pitanje, uz pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva, ostati u središtu domaće političke rasprave i u narednom periodu. Konačni odgovor na sva navedena pitanja bit će rezultat dijaloga, političkih kompromisa i odnosa sa međunarodnim partnerima, dok različite strane i dalje zadržavaju izrazito različite poglede na pravce kojima BiH treba ići.
