Saborski zastupnik Nikola Grmoja oglasio se povodom ubojstva 19 godišnjeg dostavljača u Drnišu, slučaja zbog kojeg policija intenzivno traga za osumnjičenim Kristijanom Aleksićem. U objavi na društvenoj mreži Grmoja je poručio da se, prema njegovom mišljenju, ne radi samo o pojedinačnom teškom zločinu, nego i o širem pitanju odgovornosti državnog sistema.
U svojoj reakciji Grmoja je naglasio da posljedice ovog događaja vidi kao mnogo širi problem od pojedinačnog čina. “Ubojstvo 19-godišnjeg maturanta u Drnišu nije samo strašan zločin jednog čovjeka, nego i optužnica protiv vlasti koja je zakazala na svim razinama”, napisao je. Tom porukom postavio je okvir svoje kritike, u kojem konkretan tragičan događaj povezuje s funkcionisanjem institucija. Index.hr
Tvrdnje o ranijoj osudi i nedostatku nadzora
Centralni dio Grmojine objave odnosi se na prošlost osumnjičenog. Prema njegovim navodima, riječ je o osobi koja je već ranije bila osuđena za teško ubojstvo, a za koju su, kako tvrdi, mještani godinama govorili da predstavlja ozbiljnu opasnost. Tu okolnost Grmoja je upotrijebio kao argument da sistem nadzora nad najopasnijim počiniteljima, po njegovom mišljenju, nije funkcionisao kako bi trebao.
“Čovjek osuđen za brutalno ubojstvo, za kojeg su ljudi godinama govorili da je tempirana bomba, slobodno je hodao među građanima bez ozbiljnog nadzora, kontrole i sustava praćenja najopasnijih počinitelja”, objavio je Grmoja. Težište njegove kritike time je usmjereno na pitanje praćenja osoba s teškim kaznenim dosjeom nakon izdržane kazne, što je tema koja se u javnosti redovno otvara nakon ovakvih događaja.
Prema dostupnim informacijama o samom događaju, ubijeni mladić bio je dostavljač pizze koji je u trenutku napada radio dostavu. Na mjestu događaja nalazio se i drugi dostavljač, koji je uspio pobjeći. Mještani Drniša tvrde da je osumnjičeni godinama izazivao strah u sredini u kojoj je živio i da je iznosio prijetnje. Ovi navodi mještana, iako još nisu sudski utvrđeni, dodatno su pojačali javnu raspravu o tome je li postojala dovoljna razina opreza prema osobi za koju su, kako se navodi, mnogi smatrali da je opasna.
Povezivanje s ranijim tragičnim slučajem
U svojoj objavi Grmoja je aktuelni slučaj doveo u vezu s ranijom tragedijom u Prečkom, pokušavajući time pokazati da, prema njegovom stavu, nije riječ o izoliranom incidentu. “Nakon Prečkog, sada i Drniš. Koliko još mladih života mora biti ugašeno da izvršna vlast osigura zaštitu hrvatskih ljudi?” napisao je. Tom retoričkom pitanju cilj je, prema njegovom obrazloženju, ukazati na to da se slični događaji ponavljaju i da iza njih, kako tvrdi, stoji sistemski problem.
Grmoja je svoju ocjenu proširio i na druge oblasti državnog djelovanja. “Ovo više nisu izolirani slučajevi. Ovo je posljedica raspada pravosuđa, zdravstva, socijalne skrbi i sigurnosnog sustava”, dodao je. Time je problem prebacio s pojedinačnog slučaja na, kako on to vidi, povezani niz institucionalnih slabosti u više resora istovremeno.
Kritika usmjerena na izvršnu vlast
Grmoja je u nastavku objave naveo da je u navedenim resorima, prema njegovoj ocjeni, prisutan nedostatak i kadrova i finansijskih sredstava, što je obrazložio tvrdnjom da, kako kaže, korupcija godinama iscrpljuje državu. Uz to je ustvrdio da su, prema njegovom mišljenju, na čelne pozicije u tim resorima postavljani, kako je formulisao, podobni umjesto sposobnih, čime je dodatno problematizovao kadrovsku politiku.
Vođa slovenske desnice ranije potpisao da neće surađivati s Janšom, sada ga podržava za mandatara
Svoju ocjenu zaključio je jasnim pripisivanjem političke odgovornosti. “A političku odgovornost za takvu Hrvatsku danas snosi Plenkovićeva vlast”, zaključio je Grmoja. Time je svoju kritiku, koja je započela komentarom konkretnog tragičnog događaja, usmjerio prema aktuelnoj izvršnoj vlasti, postavljajući pitanje političke odgovornosti za stanje u institucijama o kojima govori.
Upozorenje policije građanima
Uz političke reakcije, javnost je primarno usmjerena na sigurnosni aspekt slučaja, budući da je potraga za osumnjičenim bila u tijeku. Policija je ranije objavila fotografiju Kristijana Aleksića i uputila upozorenje građanima da mu se ne približavaju jer ga smatra opasnim i vjerovatno naoružanim. Građanima je poručeno da se, u slučaju da ga primijete, sklone na sigurno i da odmah pozovu policiju na broj 192.
Ovakva upozorenja uobičajena su u situacijama kada se traga za osobom za koju se procjenjuje da može predstavljati neposrednu opasnost po okolinu. Naglasak je pritom na tome da građani ne pokušavaju samostalno reagovati, nego da bez odlaganja obavijeste nadležne službe, kako bi se izbjegao dodatni rizik tokom potrage.
Šira slika i kontekst rasprave
Ovakvi događaji u pravilu pokreću dvije paralelne rasprave u javnosti. Jedna se odnosi na sam zločin, tok istrage i potragu za osumnjičenim, dok druga, šira rasprava otvara pitanja o funkcionisanju pravosuđa, sigurnosnih službi i sistema nadzora nad osobama koje su ranije osuđivane za teška kaznena djela. Grmojina reakcija dio je upravo te druge rasprave, u kojoj se konkretan tragičan slučaj koristi kao povod za kritiku institucija i nositelja vlasti.
Pri praćenju ovakvih slučajeva važno je razlikovati ono što je u datom trenutku službeno potvrđeno od strane nadležnih tijela i ono što su navodi mještana, političkih aktera ili još nepotvrđene informacije. Politička reakcija, poput ove koju je iznio Grmoja, predstavlja stav jednog saborskog zastupnika i pripada domenu političke rasprave o odgovornosti, dok utvrđivanje svih okolnosti samog zločina ostaje na nadležnim institucijama kroz daljnji istražni i sudski postupak.
Konačne ocjene o tome šta se tačno dogodilo, kao i o eventualnim propustima u sistemu, moguće je donositi tek nakon što nadležna tijela okončaju postupke i utvrde sve relevantne činjenice. Do tada javnost prati razvoj situacije, a politički akteri, svako iz svoje perspektive, iznose ocjene o širim institucionalnim pitanjima koja ovakvi tragični događaji redovno aktueliziraju.
