Zimsko razdoblje obilježeno obilnim snijegom i kišom naglo se prekida na velikom dijelu evropskog kontinenta. Nakon gotovo mjesec dana niza atlantskih ciklona koje su donijele velike poplave na Iberskom poluostrvu i u mediteranskom pojasu, vrijeme se okreće prema proljetnim vrijednostima temperature. Prema prognozi meteorološkog portala Severe Weather Europe, snažna toplinska kupola trebala bi se u posljednjem tjednu veljače proširiti nad središnjim dijelom Europe, donoseći temperature znatno iznad prosjeka, koje će u mnogim krajevima dosezati 20 Celzijevih stupnjeva.
Riječ je o naglom i izraženom preokretu vremenskih prilika, koji u kratkom roku zimsku sliku zamjenjuje gotovo proljetnim ugođajem na širem području kontinenta. Iako će ovakvo zatopljenje mnogima donijeti ugodnije vrijeme, meteorološki gledano radi se o specifičnom i snažnom atmosferskom obrascu koji vrijedi detaljnije objasniti.
Što je zapravo toplinska kupola
Pojam toplinske kupole posljednjih je godina postao prepoznatljiv jer se često spominjao u kontekstu rekordnih vrućina. Značajni toplinski valovi i rekordne temperature zabilježene u prošlosti u Europi, Sjedinjenim Državama i Kanadi često su bili povezani s fenomenom toplinske kupole. Premda je ova pojava prije svega obilježje ljetnih vremenskih obrazaca, ona se može razviti i tijekom zimskih mjeseci, što je upravo slučaj sa situacijom najavljenom za kraj veljače.
Termin se koristi kada se iznimno visoke temperature razviju pod utjecajem grebena u višim slojevima atmosfere, odnosno vrlo tople zračne mase smještene na velikim visinama. Taj meteorološki sistem poznat je i pod nazivom blokirajuća anticiklona, a njegova osnovna karakteristika jeste stabilno i izrazito toplo vrijeme, koje u pojedinim slučajevima može dostići i rekordne vrijednosti.
Mehanizam nastanka relativno je jednostavan za razumijevanje. Toplinska kupola se formira kada se prostrano područje visokog atmosferskog tlaka stacionira nad velikim dijelom kontinenta, ponekad i tokom više sedmica zaredom. Takav sistem djeluje slično poklopcu na loncu, zadržavajući topli zrak na svim visinskim razinama. Pri tlu se taj zrak dodatno komprimira i zagrijava, pa temperature uz samu površinu postaju izrazito visoke. Što sistem duže ostaje stabilan i nepomičan, to su odstupanja od prosjeka veća, a topli period duži.
Zašto je važno pratiti utjecaj na zdravlje
Iako kratkotrajno zatopljenje u veljači mnogima zvuči privlačno, sam fenomen toplinske kupole, posebno u svom punom intenzitetu, može imati i ozbiljne posljedice po zdravlje. Prekomjerna toplina značajno opterećuje ljudski organizam, a najosjetljivije su određene skupine stanovništva: starije osobe, djeca i hronični bolesnici. Kod njih je sposobnost organizma da regulira tjelesnu temperaturu često smanjena, pa su izloženi većem riziku.
Pored njih, posebno su ugroženi radnici koji posao obavljaju na otvorenom, poput građevinara i poljoprivrednika, jer su tokom radnog vremena direktno izloženi visokim temperaturama. Riziku su izloženi i stanovnici slabije izolovanih domova, posebno onih građenih od materijala koji zadržavaju toplinu, kao što je beton, jer se takvi objekti tokom toplih perioda teško rashlađuju.
Dugotrajna izloženost visokim temperaturama može dovesti do toplinske iscrpljenosti, stanja koje prati dehidracija i vrtoglavica. U težim slučajevima takvo stanje može prijeći u toplinski udar, koji predstavlja ozbiljnu i potencijalno životno opasnu situaciju. Dodatni otežavajući faktor jeste visoka relativna vlažnost zraka, jer ona otežava prirodno hlađenje tijela znojenjem. Upravo zbog toga se stvarni osjet temperature, koji čovjek doživljava, izražava posebnim pokazateljem poznatim kao indeks topline, koji kombinuje temperaturu i vlažnost.
Rekordno loše raspoloženje u Njemačkoj: većina građana ne vjeruje da ijedna vlada može riješiti probleme
Kako nastaje Omega blok
U pozadini najavljenog zatopljenja stoji konkretna promjena sinoptičke situacije. Ove sedmice razvija se izražen greben visokog tlaka zraka, potaknut snažnom blokirajućom anticiklonom koja se s Iberskog poluostrva i Mediterana premješta prema sjeveru. Time se na velikom dijelu kontinenta učinkovito potiskuje utjecaj polarne mlazne struje, koja inače donosi promjenjivije i hladnije vrijeme.
Do sredine sedmice greben se širi dalje prema sjeveru i istoku, uspostavljajući klasičan obrazac poznat kao Omega blok. Naziv potiče od oblika tog atmosferskog uzorka, koji svojim izgledom podsjeća na grčko slovo omega. Struktura je specifična jer se sastoji od snažnog grebena visokog tlaka u sredini, oko kojeg se nalaze dvije ciklone, jedna nad Biskajskim zaljevom, a druga nad Crnim morem. Takav raspored efikasno blokira dotok hladnijeg zraka i osigurava trajnost toplog perioda, uz porast površinskog tlaka i stabilno vrijeme.
Prema prognozi, toplinska kupola u potpunosti se razvija do srijede, podižući temperature u nižim slojevima atmosfere za 12 do 15 stupnjeva iznad prosjeka za to doba godine. Najveća odstupanja očekuju se nad Francuskom, Beneluksom, Njemačkom, srednjom Europom te Danskom, južnom Švedskom i Norveškom. Prema kraju sedmice topla zračna masa širi se i prema istočnoj Europi i Skandinaviji, čime fenomen zahvata gotovo cijeli kontinent.
Očekivane temperature po regijama
Konkretne brojke pokazuju koliko je odstupanje izraženo za veljaču. U Francuskoj se do sredine sedmice očekuju temperature do 20 Celzijevih stupnjeva, dok bi na jugu Španije i Portugala najviše dnevne vrijednosti mogle dosegnuti i 25 stupnjeva. Značajno zatopljenje predviđeno je i u ostatku zapadne Europe. U južnoj i središnjoj Engleskoj očekuje se od 15 do 18 stupnjeva, a u Irskoj od 12 do 15 stupnjeva.
Proljetni ugođaj osjetit će se i u zemljama Beneluksa te u zapadnoj Njemačkoj, gdje temperature mogu dosegnuti 18 ili 19, lokalno i 20 stupnjeva. Od sredine sedmice znatno toplija zračna masa prekriva srednju Europu i Balkan. U Njemačkoj, Češkoj, Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj u nizinama se očekuje od 14 do 18 stupnjeva. Zbog ovako izraženog zatopljenja predviđa se i značajno otapanje snijega u Alpama, što na pojedinim područjima može uzrokovati lokalne poplave usljed porasta vodostaja.
U drugoj polovini sedmice toplije će biti i u Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj te u južnijim dijelovima Balkana, gdje bi se temperature također mogle približiti vrijednosti od 20 stupnjeva. Srednjoročne prognoze, međutim, upućuju na to da bi se početkom marta moglo vratiti dinamičnije i promjenjivije vrijeme, što znači da je ovo izrazito toplo razdoblje vjerovatno prolaznog karaktera.
Analiza redakcije
Najavljena toplinska kupola predstavlja primjer kako jedan stabilan i snažan sistem visokog tlaka može u kratkom roku potpuno preokrenuti vremensku sliku cijelog kontinenta. Iako će mnogi ovo razdoblje doživjeti kao ugodan i raniji nagovještaj proljeća, sa stručne strane riječ je o izraženom odstupanju od sezonskog prosjeka, čije posljedice mogu uključivati i ubrzano otapanje snijega te lokalne poplave u planinskim slivovima. Praćenje zvaničnih prognoza i upozorenja ostaje najpouzdaniji način da se stanovništvo na vrijeme prilagodi ovako naglim promjenama vremenskih prilika.
