Raspoloženje građana u Njemačkoj spustilo se na jednu od najnižih razina zabilježenih u novijim istraživanjima javnog mnijenja. Prema rezultatima ankete koju je za nedjeljno izdanje lista Bild proveo institut Insa, čak 84 posto ispitanih je „jako” ili „vrlo jako” zabrinuto zbog stanja u kojem se nalazi Njemačka. Riječ je o podatku koji ukazuje na duboko i široko rasprostranjeno nezadovoljstvo, koje više nije ograničeno na pojedine društvene skupine, nego se proteže kroz gotovo sve slojeve stanovništva.
Uz visok stepen zabrinutosti, istraživanje pokazuje i izraženo nepovjerenje prema političkim institucijama i njihovoj sposobnosti da pronađu izlaz iz nagomilanih problema. 64 posto ispitanih smatra da niti jedna trenutačno moguća politička koalicija ne može riješiti probleme u kojima se Njemačka nalazi. Taj podatak govori da kriza povjerenja nije usmjerena samo prema jednoj stranci ili jednoj vladi, nego prema političkom sistemu u cjelini i njegovom kapacitetu da odgovori na izazove s kojima se zemlja suočava.
Pritisak na vrh izvršne vlasti
Istraživanje je obuhvatilo i pitanje političke odgovornosti u slučaju neuspjeha aktuelnih reformi. Njih 67 posto smatra da bi, u slučaju da reforme koje trenutačno pokušava provesti demokršćansko-socijaldemokratska vlada Friedricha Merza propadnu, kancelar morao podnijeti ostavku. Friedrich Merz dolazi iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU), a njegova vlada počiva na koaliciji demokršćana i socijaldemokrata.
Visok udio onih koji bi u slučaju neuspjeha očekivali smjenu na čelu izvršne vlasti pokazuje koliko su očekivanja javnosti vezana uz konkretne rezultate. Reforme se time pretvaraju u svojevrsni test političke održivosti same vlade, a ne samo u uobičajenu zakonodavnu proceduru. Za kabinet koji je na vlast došao prije otprilike godinu dana, ovakvi pokazatelji predstavljaju ozbiljan signal da je prostor za pogreške i odgađanja sve uži.
Sumnje stručnjaka u uspjeh socijalnih reformi
Pesimizam javnosti dodatno potkrepljuju ocjene dijela ekonomske struke. Vodeći ekonomisti u Njemačkoj izražavaju dvojbu oko uspjeha reformi socijalnog sustava koje od dolaska na vlast prije godinu dana najavljuje vlada Friedricha Merza. Prema njihovoj analizi, glavni uzrok zastoja ne leži toliko u vanjskim okolnostima, koliko u unutrašnjim odnosima same vladajuće koalicije. Zaključak do kojeg su došli jeste da su upravo blokade unutar koalicijske vlade odgovorne za usporavanje reformskog procesa.
Ovo je važna distinkcija. Kada se zastoj u provođenju politika pripisuje neslaganjima između koalicionih partnera, problem postaje strukturne prirode i teže ga je riješiti običnim taktičkim potezima. Stručnjaci pritom upozoravaju da planirane reforme, a posebno one koje se odnose na penzioni sistem, sadrže više slabosti koje bi se mogle pokazati ozbiljnim preprekama u praksi. Reforma penzionog sistema spada među najosjetljivije zahvate u svakoj državi, jer direktno pogađa milione građana i dugoročno opterećuje javne finansije, pa svaki propust u njenom dizajnu može imati dalekosežne posljedice.
Zakon o grijanju pred mogućom ustavnom provjerom
Pored sumnji u penzionu reformu, pažnju izaziva i već usvojeni zakon o grijanju. Prema ocjenama stručnjaka, tom propisu prijeti osporavanje pred Ustavnim sudom zbog proceduralnih manjkavosti uočenih tokom njegovog donošenja. Ako bi do takvog postupka zaista došlo, to bi moglo dodatno usporiti ili čak dovesti u pitanje dio zakonodavnog programa vlade.
Josip Dabro frontalno napao Trnjanske kresove i zagrebačku vlast – Je li na pomolu nova kriza vladajuće većine?
Mogućnost da se određeni zakoni nađu pred ustavnom provjerom dodatno komplikuje političku situaciju. Takvi postupci unose neizvjesnost, produžuju vrijeme potrebno za primjenu mjera i mogu oslabiti percepciju stabilnosti vladajuće većine. U kontekstu već niskog povjerenja javnosti, svako novo pravno ili proceduralno otvoreno pitanje dodatno otežava poziciju kabineta.
Zastoj mjera za ublažavanje poskupljenja energenata
Na konkretnom primjeru vidljivo je kako se politički zastoji prelijevaju na svakodnevni život građana. Prethodne sedmice gornji dom parlamenta, Bundesrat, zaustavio je vladinu mjeru namijenjenu ublažavanju posljedica poskupljenja energenata. Ta mjera predviđala je isplatu bonusa od 1.000 eura zaposlenima, kao oblik podrške domaćinstvima suočenim s rastom troškova.
Obrazloženje za zaustavljanje mjere bilo je da bi ona dodatno opteretila gospodarstvo koje je i bez toga oslabljeno. Time se otvara klasična dilema ekonomske politike: s jedne strane postoji potreba da se građanima pomogne u nošenju s rastućim troškovima života, a s druge strane stoji bojazan da bi dodatna javna potrošnja mogla pogoršati stanje javnih finansija i ekonomije u cjelini. Upravo ova vrsta sukobljenih ciljeva često stoji u pozadini blokada koje stručnjaci navode kao ključni razlog za usporavanje reformi.
Šira slika nezadovoljstva
Kada se svi navedeni pokazatelji sagledaju zajedno, dobija se slika države u kojoj se preklapa nekoliko izvora pritiska istovremeno. Visok stepen zabrinutosti građana, snažno nepovjerenje prema sposobnosti političkih koalicija da rješavaju probleme, sumnje ekonomske struke u uspjeh najavljenih reformi, te konkretni zastoji u parlamentu zajedno oblikuju ambijent u kojem vladajuća većina djeluje pod stalnim nadzorom javnosti.
Za politički sistem koji se dugo smatrao primjerom stabilnosti, ovakvi rezultati istraživanja predstavljaju ozbiljno upozorenje. Oni ne govore samo o trenutnom raspoloženju, nego i o dubljem pitanju povjerenja u institucije i njihovu sposobnost da odgovore na složene društvene i ekonomske izazove. Hoće li aktuelna vlada uspjeti preokrenuti ovakvo raspoloženje, u velikoj mjeri zavisi od toga može li prevazići unutrašnje blokade i pokazati konkretne rezultate u oblastima koje građane najviše zabrinjavaju.
Sve dok izostaju vidljivi pomaci, ovako visoki nivoi zabrinutosti i nepovjerenja vjerovatno će ostati trajno obilježje političke klime u zemlji, a pritisak na nosioce vlasti nastavit će rasti kako se bliža provjera najavljenih reformi.
