Anušić u HRT-ovoj emisiji: stranka Možemo “u šest godina proizvela tri velike afere”
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić gostovao je u HRT-ovoj emisiji “Sada Vlada”, gdje je iznio oštre kritike na račun stranke Možemo i njihovog rada u Gradu Zagrebu. Tokom razgovora obuhvatio je nekoliko aktuelnih tema, među kojima su aferu Hipodrom, slučaj Vodovoda, te opće funkcionisanje Vlade u uslovima geopolitičkih i ekonomskih izazova. Anušićev istup uklapa se u širu političku dinamiku koja u Hrvatskoj traje već neko vrijeme, sa redovnim međusobnim optužbama između HDZ-a i platforme Možemo, posebno u kontekstu Zagreba kao glavnog grada.
Sama struktura Anušićevih izjava pokazuje da Vlada, odnosno HDZ kao najjača stranka u koalicionoj većini, aktivno koristi aktuelne afere u zagrebačkoj gradskoj upravi kao argumente protiv platforme Možemo. Sa političke strane, to je standardan obrazac koji se primjenjuje u predizbornim i međuizbornim periodima u svim demokratskim sistemima. Konačne ocjene konkretnih slučajeva, međutim, donose pravosudne institucije, dok se za sve uključene osobe primjenjuje pretpostavka nevinosti dok pravomoćnom presudom ne bude utvrđeno suprotno.
Anušićev pogled na aferu Hipodrom
Osvrćući se na aferu Hipodrom, ministar Anušić ocijenio je da je riječ o, kako je formulisao, “klasičnom primjeru afere, zlouporabe položaja i političke neodgovornosti”. Tom kvalifikacijom on je u prvi plan stavio političku dimenziju samog slučaja, koji u svojoj pravnoj fazi prati nagodba bivšeg ravnatelja gradske ustanove Koste Kostanjevića sa USKOK-om.
Sam slučaj Kostanjevićeve nagodbe predstavlja pravosudno jasan element situacije, jer nagodba s USKOK-om uključuje priznanje krivnje za konkretno krivično djelo. U pravnom smislu, to je razlikuje od ostalih elemenata afere, gdje konkretne odluke tek treba donijeti. Pravosudna procedura u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama Europske unije, podrazumijeva da odluke o krivnji ili nedužnosti pojedinaca koji nisu pravosnažno osuđeni ostaju u nadležnosti sudova, neovisno od političkih kvalifikacija koje se iznose u javnom prostoru.
Anušićev pristup koji aferu Hipodrom predstavlja kao primjer “političke neodgovornosti”, direktno je usmjeren prema rukovodstvu platforme Možemo, prije svega prema gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću. Iz redova platforme Možemo, prema dosadašnjim izjavama, gradska uprava se predstavlja kao žrtva politički motiviranih napada, dok istovremeno najavljuju vlastite mjere za istraživanje i sankcionisanje svih utvrđenih nepravilnosti. Konačan dojam koji će ostati u javnosti formirat će se kroz dalji tok pravosudnih i administrativnih procesa.
Tvrdnja o “tri velike afere u šest godina”
U svom istupu, Anušić je istakao da, prema njegovoj ocjeni, platforma Možemo u šest godina vladavine Zagrebom ima, kako je sam formulisao, “tri ogromne velike afere”. Kao tri primjera je naveo slučaj povezan sa Ivanom Kekin i zemljištem u Istri, aferu Hipodrom, te aferu u Vodovodu koju je opisao kao “tešku 40 miliona eura”.
“To znači da Možemo u šest godina stvori tri ogromne afere i očito je da Možemo nije ono što je temelj njihove politike, politička odgovornost, transparentnost ili ne znam ni ja što već, nego baš suprotno”, rekao je Anušić. Tom formulacijom on je doveo u pitanje sami politički identitet platforme Možemo, koja se u svojim kampanjama dosljedno predstavljala kao stranka koja se odupire korupciji i obećava transparentnije upravljanje javnim sredstvima.
Treba imati u vidu da je sami popis “tri afere”, kako ga predstavlja ministar, sastavljen iz različitih vrsta slučajeva. Slučaj vezan za Ivanu Kekin i zemljište u Istri je raniji slučaj koji se odnosi na privatna pitanja njene partnerske i imovinske dimenzije, i u trenutku događanja izazvao je značajnu javnu pažnju. Afera Hipodrom je aktivan pravosudni slučaj sa konkretnim priznanjem krivnje od strane jedne uključene osobe. Slučaj Vodovoda, koji se odnosi na javne nabavke, takođe se nalazi u fazi izvida.
Iz pravne perspektive, sve tri situacije imaju različite karakteristike i različite stepene utvrđene odgovornosti. Iz tog razloga, sami zbroj kao “tri velike afere” predstavlja primarno političku, a ne pravnu kategorizaciju, što treba imati u vidu prilikom ocjene cijele situacije.
Na komentar iz platforme Možemo, prema kojem HDZ nije stranka koja može držati “moralno-politička predavanja o korupciji”, Anušić je uzvratio kratkom porukom: “Očito to ne može ni Možemo”. Time je on signalizirao da odbacuje argument “ad hominem”, tj. usmjeravanje rasprave na navodne nedostatke same vladajuće stranke umjesto na konkretne slučajeve.
Sa stanovišta opće političke kulture, takve razmjene ukazuju na izraženu polarizaciju između dva politička pola, gdje svaka strana percipira drugu kao pretežno problematičnu, dok vlastite slabosti minimalizira ili sasvim odbacuje. Ovakva dinamika je tipična za izraženo polariovane političke sisteme, kao što je hrvatski u posljednjim godinama.
Slučaj Vodovoda i potpisivanje ugovora
Posebnu pažnju u svom istupu Anušić je posvetio slučaju Vodovoda, koji se trenutno nalazi u fazi izvida zbog navodnih nepravilnosti u javnim nabavkama. U vezi sa tim slučajem, prema medijskim izvještajima, došlo je i do ostavke Marka Blaževića.
“To je ugovor koji je na kraju potpisao gradonačelnik Tomašević, vrijedna nabava od 40 miliona eura, namještena konkretnoj tvrtki. Tu se nema što više reći”, izjavio je Anušić. Tom formulacijom on je direktno povezao slučaj sa gradonačelnikom, što predstavlja politički najsnažniju tvrdnju u njegovom istupu.
Sa pravnog stanovišta, treba imati u vidu nekoliko važnih elemenata. Prvi je da se istraga još uvijek nalazi u fazi izvida, što znači da konkretne pravne ocjene tek trebaju biti donesene. Drugi je da sama činjenica potpisivanja ugovora od strane određene osobe ne znači automatski i krivičnu odgovornost, jer ona zavisi od mnogih drugih faktora, uključujući poznavanje sadržaja, postupanje drugih učesnika u proceduri javne nabave, te druge okolnosti. Treći je da, kao i u svim drugim slučajevima koji nisu pravomoćno presuđeni, vrijedi pretpostavka nevinosti.
Iz redova platforme Možemo, kao i iz gradske uprave Zagreba, prema dosadašnjim izjavama, ističe se da gradska uprava sarađuje sa nadležnim institucijama, te da je sam gradonačelnik više puta ponovio da neće tolerisati nepravilnosti. U trenutku nastanka ovog teksta, detaljnija javna reakcija na konkretne Anušićeve tvrdnje još uvijek nije bila široko dostupna.
Pohvale radu Vlade i geopolitički kontekst
Pored kritike platforme Možemo, drugi dio Anušićevog istupa bio je posvećen ocjeni rada same hrvatske Vlade. Upitan o ključnim izazovima koje Vlada trenutno rješava, među kojima su inflacija, cijene energenata, pravosuđe i borba protiv korupcije, ministar je dao izrazito pozitivnu ocjenu funkcionisanja vladine ekipe.
Predsjednik Hrvatskog sabora najavio susret s papom: položaj Hrvata u BiH među ključnim temama“Vlada Republike Hrvatske, kada gledamo u presjeku sve aktivnosti, obveze i zadaće koje jedna Vlada ima, funkcionira odlično”, rekao je Anušić. Pored toga, ocijenio je da Vlada “savršeno” vodi državu kroz, kako je istakao, “nimalo lagana vremena”. U tom kontekstu spomenuo je i geopolitičke i sigurnosne izazove, kao i posljedice krize na Bliskom istoku.
“Veliki izazovi su pred Vladom, ne samo hrvatskom, nego svim vladama Europe i svijeta. I ja mislim da Hrvatska jako dobro funkcionira u tim okolnostima”, zaključio je Anušić.
Iz perspektive političke komunikacije, ovakve formulacije su standardan dio nastupa članova vladajućih koalicija, koji u svojim izjavama redovno ističu opće funkcionisanje sistema, kao odgovor na različite kritike koje stižu iz redova opozicije ili šireg javnog prostora. Sa stanovišta čitatelja, korisno je imati u vidu da je svaka takva pohvala dio političkog narativa jedne strane, dok opozicija, civilno društvo i pojedinačni stručnjaci redovno daju različite, ponekad i suprotstavljene ocjene.
Sa stanovišta objektivnih ekonomskih i sigurnosnih pokazatelja, sama Hrvatska se u savremenom evropskom kontekstu nalazi pred nizom konkretnih izazova. Inflacija, koja je posljednjih godina pogađala cijelu Europu, u Hrvatskoj se postupno usporava, ali se još uvijek osjeća u svakodnevnom životu građana. Cijene energenata, koje su djelimično pod utjecajem širih geopolitičkih okolnosti, takođe predstavljaju temu o kojoj se aktivno raspravlja. Pravosuđe i pitanje borbe protiv korupcije, kao što i sam Anušićev istup pokazuje, ostaje jedna od najzastupljenijih političkih tema.
Šira slika hrvatske političke scene
Anušićev istup uklapa se u širu sliku hrvatske političke scene, u kojoj se već neko vrijeme jasno definiraju dva pola. Na jednoj strani je HDZ kao dominantna stranka koja vodi Vladu, sa svojom koalicionim partnerima. Na drugoj strani je platforma Možemo, koja kao opozicija na nacionalnom nivou istovremeno upravlja Gradom Zagrebom, što joj daje specifičnu poziciju u političkom sistemu.
Pored ova dva glavna pola, postoji niz drugih političkih opcija, koje uključuju SDP kao tradicionalnu lijevu stranku, Most kao opciju desnog centra, kao i različite manje stranke koje nastupaju u parlamentu. Sve te stranke imaju svoje stavove o aktualnim aferama, koje se u javnom prostoru iznose kroz različite kanale, od medijskih nastupa, do parlamentarnih rasprava i pojedinačnih izjava.
U narednom periodu, posebno u kontekstu redovnih lokalnih izbora, kao i nastavku rada Vlade na nacionalnom nivou, sve više pažnje bit će usmjereno na konkretne ishode pojedinih afera. Iako je politička retorika važan dio demokratskog života, krajnje ocjene konkretnih slučajeva i odgovornih pojedinaca, kao što je već navedeno, donose se kroz pravosudne procedure, sa primjenom svih osnovnih načela savremenog pravnog sistema.
Iz tog razloga, čitateljima koji prate ovakve istupe korisno je razlikovati nekoliko nivoa diskusije. Prvi je politički nivo, gdje različite strane iznose svoje narative i međusobne kritike. Drugi je pravni nivo, gdje konkretne odluke donose nadležne institucije. Treći je institucionalni nivo, gdje se postavlja pitanje kako sistem funkcionira u cjelini, kako odgovara na izazove i kako se prilagođava europskim standardima vladavine prava.
Šta dalje očekivati
U narednom periodu, sva tri spomenuta slučaja, afera Hipodrom, slučaj povezan sa Ivanom Kekin i zemljištem u Istri, te slučaj Vodovoda, vjerovatno će se nastaviti razvijati. Pravosudne institucije, prije svega USKOK i nadležna državna odvjetništva, raditi će na svojim procedurama u okvirima zakona, dok će medijska i politička pažnja pratiti svaki novi pomak.
Pored toga, sami politički obračun između HDZ-a i platforme Možemo, kao i između drugih stranaka, vjerovatno će se nastaviti u različitim formama, od medijskih izjava, do parlamentarnih rasprava i lokalnih kampanja. Bez obzira na konkretne ishode pojedinačnih slučajeva, opća politička klima u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama Europske unije, traži kontinuiran rad na transparentnosti, vladavini prava i jačanju institucija.
Sa stanovišta građana, najvažnije je zadržati objektivan pogled na sve aktere, prepoznati legitimne kritike koje različite strane upućuju jedne drugima, ali ne dozvoliti da se cijela rasprava svede na obračun bez konkretnih institucionalnih rezultata. Demokratska zrelost mjeri se i kroz sposobnost javnosti da razlikuje politički narativ od konkretne, dokazane odgovornosti, što je proces koji se odvija u dužem vremenskom okviru.
Zaključak
Najnoviji medijski istup ministra obrane Ivana Anušića u HRT-ovoj emisiji “Sada Vlada” otvorio je nekoliko aktuelnih tema hrvatske politike. Centralno mjesto u njegovim izjavama imala je oštra kritika platforme Možemo i njihove uloge u upravljanju Gradom Zagrebom, pri čemu je istaknuto da, prema njegovoj ocjeni, ova stranka u šest godina ima tri velike afere, dok je rad same Vlade ocijenio izrazito pozitivno.
Sa stanovišta političke komunikacije, riječ je o standardnom obrascu u kojem članovi vladajuće većine kritički ocjenjuju opoziciju, uz istovremeno predstavljanje vlastitog rada u najboljem mogućem svjetlu. Ostavlja se prostor da se različite tvrdnje, posebno one koje se odnose na konkretne afere, provjere kroz pravosudne procedure i nadležne institucije.
Konkretni ishodi sva tri spomenuta slučaja, kao i šira ocjena rada Vlade i Grada Zagreba, bit će vidljivi tek kroz duži vremenski period. Sve do tada, za sve uključene osobe i institucije vrijedi pretpostavka nevinosti, kao i osnovno pravo na pravičan sudski postupak. Time se obezbjeđuje da konačne ocjene budu rezultat objektivnih institucionalnih procesa, a ne samo trenutnih političkih obračuna.
Napomena uz tekst: za sve osobe koje su trenutno u krivičnim postupcima ili istragama vrijedi pretpostavka nevinosti dok pravomoćnom presudom ne bude utvrđeno suprotno. Tekst predstavlja informativni prikaz medijskih izjava i šireg konteksta političke dinamike, a ne ocjenu odgovornosti bilo koje pojedine osobe.
