Politička i društvena stabilnost Bolivije ponovno je ozbiljno narušena nakon dramatičnog incidenta u kojem je konvoj ministra javnih radova Mauricija Zamore napadnut iz zasjede. Do napada je došlo tijekom subotnje operacije deblokade ključnih prometnica, koju su izvele bolivijske sigurnosne snage u pokušaju da osiguraju opskrbu administrativnog središta La Paza i susjednog megagrada El Alta. Ministar Zamora bio je nakratko odsječen od svoje glavne pratnje nakon što su prosvjednici presreli njegovo vozilo u gradu Copata, što je izazvalo paniku u redovima vlade i dodatno radikaliziralo ionako napetu situaciju u zemlji. Prema izvješćima britanskog javnog servisa BBC, ministar je nakon dramatične potjere lociran, evakuiran i trenutno se nalazi na sigurnom, no sam događaj zorno oslikava razinu anarhije koja prijeti ovoj južnoameričkoj državi.
Ministar Zamora osobno je rukovodio visokorizičnom misijom uspostave takozvanih “humanitarnih koridora”. Cilj operacije bio je uklanjanje improviziranih barikada koje su antivladini prosvjednici tjednima postavljali na vitalnim cestovnim pravcima kako bi prekinuli dotok hrane, medicinskih potrepština i goriva u glavne urbane centre. Međutim, umjesto smirivanja tenzija, vladina ofenziva naišla je na žestok i organiziran otpor. Konvoji policije i vojske zasuti su kamenjem, dok su na nekoliko kritičnih točaka prosvjednici upotrijebili i dinamit – eksploziv koji tradicionalno koriste bolivijski rudari, a koji je tijekom desetljeća postao prepoznatljivo oružje u tamošnjim socijalnim nemirima.
Kronologija zasjede u Copati i geografsko širenje sukoba
Subotnja operacija započela je u ranim jutarnjim satima kada su mehanizirane jedinice bolivijske vojske i policije krenule iz urbanih uporišta prema blokiranim autocestama. Koristeći teške građevinske strojeve i buldožere, sigurnosne snage započele su s uklanjanjem golemih kamenih blokova, debala i betonskih stupova koje su demonstranti postavili na cestu. Iako je u prvih nekoliko sati zabilježen djelomičan uspjeh, situacija se dramatično pogoršala kada je ministarski konvoj ušao u zonu Copate, strateškog mjesta smještenog južno od La Paza.
Prema podacima lokalnih medija i izvještajima neovisne bolivijske novinske agencije ANF, Zamorino je vozilo pod paljbom kamenja i improviziranih eksplozivnih naprava izgubilo vizualni kontakt s ostatkom osiguranja. Prilikom pokušaja taktičkog povlačenja, vozač ministarskog automobila bio je prisiljen skrenuti na sporedni, neasfaltirani zemljani put kako bi izbjegao izravan sraz s masom. Međutim, na toj alternativnoj ruti vozilo je upalo u drugu, neprijateljski raspoloženu skupinu prosvjednika koja je izvela novi napad. Tek nakon koordinirane akcije potpore i probijanja kroz sporedne pravce, ministar se uspio ponovno priključiti glavnini svojih snaga.
Sukobi su se istovremeno rasplamsali i na drugim ključnim prometnim čvorištima u državi. Na autocesti koja vodi prema El Altu, točnije u mjestu Achicha Arriba, policija je upotrijebila velike količine suzavca kako bi rastjerala masu koja je blokirala prolaz teretnim vozilima. Kao odmazdu za policijsku brutalnost, gnjevni prosvjednici provalili su u lokalnu carinarnicu, opljačkali njezina skladišta, a potom zgradu u potpunosti zapalili.
Nadalje, sjeverno od rudarskog grada Oruroa, u blizini mjesta Caracollo, zabilježeni su još brutalniji napadi. Prema pisanju uglednog bolivijskog dnevnika La Razon, demonstranti su tamo presreli i zapalili vojni kamion, nakon čega su izvršili juriš na lokalnu policijsku postaju, potpuno je devastirali i otuđili opremu. Na istoj autocesti koja povezuje La Paz i Oruro zapaljen je i putnički minibus, što svjedoči o tome da sigurnosne snage u ovom trenutku nemaju potpunu kontrolu nad teritorijem.
Ekonomska pozadina nemira i ukidanje subvencija
Da bi se razumio intenzitet aktualnih prosvjeda, potrebno je analizirati ekonomske poteze nove administracije. Predsjednik Rodrigo Paz, koji pripada političkom spektru desnog centra, preuzeo je kormilo države prije tek šest mjeseci. Pobijedio je na izborima zahvaljujući čvrstom obećanju da će stabilizirati zemlju i okončati najtežu gospodarsku krizu koja je pogodila Boliviju u posljednjih nekoliko desetljeća, karakteriziranu drastičnim padom deviznih rezervi i kroničnim nedostatkom američkih dolara.
Švedski Riksdag kao zrcalo političke kulture: Tradicija, stroga samokontrola i parlament bez povlastica
Međutim, suočen s praznom državnom blagajnom i pritiskom međunarodnih financijskih institucija, predsjednik Paz povukao je radikalan i politički iznimno opasan potez – ukinuo je dugogodišnje državne subvencije za gorivo. Ove subvencije, koje su desetljećima održavale cijene benzina i dizela umjetno niskima, smatrale su se socijalnim jamstvom za najsiromašnije slojeve bolivijskog društva. Ukidanje te mjere, u trenutku kada se zemlja već borila s galopirajućom inflacijom i fizičkom nestašicom naftnih derivata na benzinskim crpkama, izazvalo je trenutačni lančani efekt. Troškovi života, prijevoza i osnovnih prehrambenih namirnica preko noći su dramatično porasli, što je gurnulo sindikate, auto-prijevoznike i ruralno stanovništvo u otvoreni bunt protiv režima.
Dodatni uteg za vladu predstavljaju i optužbe prosvjednika da Paz vodi podaničku vanjsku politiku. Njegovo naglo geopolitičko približavanje Sjedinjenim Američkim Državama, s ciljem osiguravanja hitnih kredita i stranih investicija, u izravnoj je suprotnosti s doktrinom ekonomskog nacionalizma i antiimperijalizma koja je dominirala Bolivijom tijekom protekla dva desetljeća.
Politički sukob Paza i Moralesa: Borba za moć i pravni imunitet
Iza socijalnih nemira i blokada cesta stoji duboki politički i osobni sukob između aktualnog predsjednika Rodriga Paza i bivšeg dugogodišnjeg ljevičarskog predsjednika Eva Moralesa. Morales, koji i dalje uživa kultni status među autohtonim indijanskim stanovništvom i moćnim sindikatima uzgajivača koke, otvoreno je podržao blokade i pozvao narod na masovni otpor vladinim mjerama štednje.
Vlada u La Pazu izravno optužuje Moralesa da koristi opravdano nezadovoljstvo građana kako bi izazvao državni udar i prisilio predsjednika Paza na ostavku nakon samo pola godine mandata. No, pozadina Moralesovog angažmana ima i vrlo ozbiljnu pravnu dimenziju. Bivši se predsjednik trenutno suočava s teškim kaznenim optužbama za navodne seksualne veze s maloljetnicom i trgovinu ljudima tijekom svog predsjedničkog mandata. Morales u potpunosti odbacuje ove optužbe, tvrdeći da je riječ o montiranom političkom procesu s ciljem da mu se onemogući ponovna kandidatura na budućim izborima. Trenutno se nalazi u svom tradicionalnom uporištu u regiji Chapare, gdje ga od uhićenja fizički štite tisuće naoružanih pristaša i lojalnih sindikalista koji su spremni potpuno odsjeći ostatak zemlje od vanjskog svijeta.
| Strana u sukobu | Ključni akteri | Glavni zahtjevi / Ciljevi | Metode djelovanja |
| Vlada desnog centra | Predsjednik Rodrigo Paz, ministar Mauricio Zamora | Provođenje mjera štednje, ukidanje subvencija, stabilizacija proračuna, uhićenje Moralesa | Angažman vojske i policije, buldožeri, suzavac, pokušaj uspostave humanitarnih koridora |
| Oporba i sindikati | Bivši predsjednik Evo Morales, radnički sindikati | Ostavka predsjednika Paza, vraćanje subvencija na gorivo, prekid suradnje sa SAD-om, odbacivanje optužbi protiv Moralesa | Blokade ključnih autocesta, podizanje barikada, napadi dinamitom i kamenjem, paljenje državnih institucija |
U međuvremenu, informacijski rat između dviju strana doseže vrhunac. Dok Morales i njegovi medijski kanali tvrde kako su sigurnosne snage prešle granicu zakona te da je u sukobima u gradu Vilaque ubijena najmanje jedna osoba, vlada je te navode oštro demantirala kao dezinformacije usmjerene na poticanje daljnjeg nasilja. Situaciju dodatno otežavaju i sve učestaliji, brutalni napadi na novinarske ekipe na terenu. Novinari koji pokušavaju izvještavati s barikada nalaze se između dvije vatre; prosvjednici ih tretiraju kao vladine špijune, dok ih policija često onemogućava u radu, što ozbiljno ugrožava medijske slobode i objektivno informiranje javnosti.
Predsjednik Rodrigo Paz izjavio je kako njegova administracija još uvijek razmatra mogućnost otvaranja mirovnog dijaloga s umjerenijim frakcijama unutar prosvjednog pokreta. Međutim, u ekskluzivnom subotnjem razgovoru za argentinsku televizijsku mrežu Todo Noticias, poslao je jasnu i nedvosmislenu poruku organizatorima blokada: “Sve ima svoje granice.” Ova izjava sugerira da bi vlada, u slučaju nastavka blokada koje paraliziraju gospodarstvo i opskrbu bolnicama, mogla proglasiti izvanredno stanje i upotrijebiti punu vojnu silu za slamanje otpora.
