Nad Europom se razvija toplinska kupola: meteorolozi najavljuju da bi mogli padati rekordi za kraj svibnja!

Nad Europom se razvija toplinska kupola: meteorolozi najavljuju da bi mogli padati rekordi za kraj svibnja:

Europa se priprema za izrazit meteorološki preokret. Nad većim dijelom kontinenta razvija se toplinska kupola koja bi mogla donijeti rekordno visoke temperature za ovo doba godine, a promjena vremena očekuje se u posljednja dva tjedna svibnja. To u svojoj prognozi navodi meteorološki servis Severe Weather Europe, koji prati razvoj atmosferske situacije i upozorava na neuobičajeno snažna odstupanja od dugogodišnjeg prosjeka.

Riječ je o iznenadnom okretu vremenske slike. Tek nešto ranije ovog mjeseca, sjeverni dijelovi kontinenta bili su izloženi neuobičajeno hladnom prodoru zraka, dok se sad očekuje gotovo potpuna promjena, s prelaskom na vrlo toplu i stabilnu atmosfersku situaciju. Takav nagli preokret dodatno je značajan jer se ne radi o običnom proljetnom zatopljenju, nego o atmosferskom obrascu koji se obično povezuje s vrhuncem ljetnih vrućina.

Što pokreće promjenu vremena

Promjenu uzrokuje jačanje grebena visokog tlaka zraka u višim slojevima atmosfere. On se formira nad sjeverozapadnom Afrikom i postupno se širi preko zapadne i središnje Europe. Prema dostupnim analizama, radi se o razvoju klasičnog fenomena toplinske kupole, pri čemu postojano područje visokog tlaka djeluje kao poklopac, zadržavajući i sabijajući zrak koji se spušta prema tlu.

Već prve naznake promjene jasno se vide u prognozama za jugozapadnu i zapadnu Europu, koja se priprema za prve službeno vruće dane ove godine. U Španiji i Portugalu prognozira se porast temperature na vrijednosti između 35 i 39 Celzijevih stupnjeva, što su vrijednosti uobičajenije za sredinu ljeta nego za kraj svibnja.

Topla zračna masa će se zatim postupno širiti prema sjeveru i istoku, pa će se popodnevne temperature u velikom dijelu zapadne Europe, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i središnji dio kontinenta, kretati između 25 i 29 stupnjeva. Prema dostupnoj prognozi, temperature bi mogle biti i do 15 stupnjeva više od višegodišnjeg prosjeka za kraj svibnja, što ovaj toplinski val čini posebno izraženim.

Što je zapravo toplinska kupola

Pojam toplinske kupole posljednjih godina je sve češći u prognozama, a posebno se vezuje uz najjače toplinske valove koji su u prošlosti rušili rekorde u Europi, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Iako se najčešće povezuje s vrhuncem ljeta, fenomen može nastupiti i u prijelaznim periodima, što je upravo slučaj sa situacijom koja se sada razvija nad Europom.

Toplinska kupola u pravilu nastaje kada se razvije snažan greben visokog tlaka, odnosno vrlo topla zračna masa u višim slojevima atmosfere. Taj sustav donosi visoke, ponekad i rekordne temperature području koje se nalazi ispod njega. Termin se koristi kada se veliko područje visokog tlaka zadrži nad velikim dijelom kontinenta. Ako je sustav iznimno stabilan i jak, može trajati od nekoliko dana do nekoliko sedmica.

Mehanizam je relativno jednostavan: sustav djeluje poput poklopca na loncu, kupola zarobljava topli zrak ispod sebe, koji se zatim spušta i sabija prema tlu. Zbog toga zračna masa u nižim slojevima postaje znatno toplija od uobičajenog, a pri samoj površini se razvijaju ekstremno visoke temperature. Što je sustav postojaniji i što duže traje, to su odstupanja od prosjeka veća, a sam toplinski val izraženiji.

Posljedice po zdravlje i osjetljive skupine

Ekstremne vrućine unutar toplinske kupole mogu značajno utjecati na zdravlje ljudi. Posebno su opasne za ranjive skupine, kao što su starije osobe, djeca i hronični bolesnici, kod kojih se postojeće zdravstveno stanje pod udarom visokih temperatura može pogoršati. Upravo zato se u takvim periodima u pojedinim zemljama redovno uvode preporuke i upozorenja nadležnih zdravstvenih institucija.

Zbog duge izloženosti visokim temperaturama, povećanom riziku od bolesti povezanih s vrućinom izloženi su i radnici na otvorenom, poput građevinara i poljoprivrednika. Visokim temperaturama dodatno su ugroženiji i siromašniji građani, čiji su domovi često građeni od materijala koji zadržavaju toplinu i otežavaju prirodno hlađenje prostorija.

Dugotrajna izloženost visokim temperaturama uzrokuje toplinsku iscrpljenost, koja dovodi do dehidracije i vrtoglavice. U težim slučajevima, toplinska iscrpljenost može prijeći u toplinski udar, koji predstavlja ozbiljno i potencijalno opasno stanje. Visoka relativna vlažnost zraka tokom toplinskog vala dodatno opterećuje organizam, jer otežava hlađenje znojenjem, a stvarni osjet temperature u takvim uvjetima može biti znatno veći od izmjerene vrijednosti.

Razvoj situacije i moguće rušenje rekorda

Vremenska slika nad sjevernim Atlantikom i Europom dramatično se mijenja, prema dostupnoj prognozi. Anticiklona nad Atlantikom slabi, dok sa sjeverozapada Afrike prema jugozapadnoj i zapadnoj Europi jača prodor vrlo toplog zraka, prvi vrhunac kojeg se očekuje za vikend 24. i 25. svibnja. Prostran greben visokog tlaka postupno će se širiti dalje prema sjeveru i istoku te dominirati vremenom na velikom dijelu kontinenta do kraja svibnja.

Srednjoročne prognoze, prema dostupnim globalnim meteorološkim modelima, ukazuju na to da bi atmosferske vrijednosti u višim slojevima mogle dosegnuti razine koje su blizu rekordnih za svibanj. Razlog je dotok suptropske zračne mase, što za kasno proljeće predstavlja izrazito neuobičajenu situaciju. Zbog spuštanja i sabijanja zraka, temperature bi od nedjelje 25. svibnja, pa kroz početak narednog tjedna, mogle u širem području dosezati 30 stupnjeva, dok bi na jugu Europe vrhunac mogao otići i znatno iznad tih vrijednosti.

Spuštanje zraka unutar toplinske kupole dovodi i do porasta tlaka pri tlu, pa će se za vikend 24. i 25. svibnja nad zapadnom i središnjom Europom razviti izražena anticiklona. To dodatno doprinosi stabilizaciji vremena, ali i daljnjem zagrijavanju zračne mase u nižim slojevima.

Geografski raspored zatopljenja

Toplija zračna masa postupno će se širiti prema sjeveru. Jugozapadnu Europu zahvatit će u četvrtak i petak, 22. i 23. svibnja, a do vikenda 24. i 25. svibnja stići će i do zapadne Europe. Tokom narednog tjedna, 26 do 28. svibnja, najtopliji zrak s najvećim odstupanjima nalazit će se nad Španjolskom, Portugalom, Francuskom, zemljama Beneluksa i Ujedinjenim Kraljevstvom. Očekuje se da će se toplina do sredine tjedna, 28 do 30. svibnja, postupno širiti dalje prema sjeveru i istoku kontinenta.

Velika temperaturna odstupanja pri tlu zabilježit će se u Španjolskoj i Portugalu već u četvrtak 22. svibnja, a tokom petka i subote 23. i 24. svibnja proširit će se i na Francusku. Temperature će biti od 12 do 16 stupnjeva iznad prosjeka za kraj svibnja, a lokalno bi odstupanja mogla biti i veća. Zbog toga će najviše dnevne temperature u nekim regijama porasti na vrijednosti između 28 i 32 Celzijeva stupnja.

Prvi toplinski val sezone

S jačanjem visinskog grebena i dotokom toplog zraka, temperature će prvo značajno porasti diljem jugozapadne Europe. U južnom i središnjem Portugalu te u južnoj i jugozapadnoj Španjolskoj već u četvrtak i petak 22. i 23. svibnja dosezat će oko 35 stupnjeva. Toplinski val dodatno će se pojačati tokom vikenda 24. i 25. svibnja, kada bi najviše dnevne temperature na jugozapadu Pirinejskog poluostrva mogle dosezati i 39 stupnjeva.

U Francuskoj toplinski val počinje u petak 23. svibnja. U velikom dijelu zemlje temperature će se penjati do 29 stupnjeva, dok bi na jugozapadu mogle dosezati i 34 stupnja. Do vikenda 24. i 25. svibnja vrućina će se proširiti i na Njemačku te zemlje Beneluksa, gdje bi temperature lokalno mogle prvi put ove sezone prijeći 30 stupnjeva. Neuobičajeno vrući dani očekuju se i na Britanskom otočju tokom vikenda i početkom narednog tjedna, kada bi se temperature u nedjelju i ponedjeljak mogle približiti 30 stupnjeva, dok se u Irskoj i Škotskoj očekuju vrijednosti do 24 stupnja.

Situacija u Hrvatskoj i na Balkanu

Od kraja vikenda i tokom narednog tjedna temperature će postupno rasti i na području Sredozemlja, u Italiji, središnjoj Europi i na Balkanu, dosežući vrijednosti između 28 i 32 stupnja. Konačne najviše temperature ovisit će o tome koliko će se daleko prema istoku proširiti anticiklona nakon vrhunca nad zapadnom Europom u nedjelju i ponedjeljak 25. i 26. svibnja. Bez obzira na konačne vrijednosti, naredni tjedan, od 26. svibnja do 1. lipnja, ostat će neuobičajeno topao za kraj svibnja.

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske, u sljedećih sedam dana temperature u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku mogle bi rasti do 26 stupnjeva. Rijeka i Makarska mogle bi dosegnuti vrijednosti do 27 stupnjeva, dok bi u Metkoviću temperatura mogla doseći i 29 stupnjeva. Takve vrijednosti odgovaraju izrazitom proljetnom zatopljenju, koje, u kombinaciji sa sunčanim vremenom, dodatno doprinosi visokim popodnevnim osjetima topline.

Zaključak

Razvoj toplinske kupole nad Europom u posljednjim danima svibnja predstavlja primjer kako stabilan i snažan sistem visokog tlaka može brzo izmijeniti cijelu vremensku sliku kontinenta, donoseći vrijednosti temperature koje su za to doba godine vrlo neuobičajene. Prognoze ukazuju na mogućnost rušenja pojedinačnih rekorda za kraj svibnja, posebno na jugozapadu kontinenta, dok bi cijelo područje od Pirinejskog poluostrva do Balkana ušlo u period izrazito toplog vremena.

Iako će za mnoge ovo razdoblje donijeti rani osjećaj ljeta, sa stručne strane vrijedi imati na umu i potencijalne posljedice po zdravlje, posebno za ranjive skupine. Praćenje zvaničnih prognoza i upozorenja nadležnih meteoroloških i zdravstvenih institucija ostaje najpouzdaniji način da se stanovništvo na vrijeme prilagodi ovako naglim i izraženim promjenama vremenskih prilika.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *