Finska skloništa kao izvozni proizvod: stiže potražnja i s Bliskog istoka:
Finska, zemlja koja s Rusijom dijeli 1.340 kilometara dugu kopnenu granicu, decenijama je razvijala sistem civilnih skloništa za slučaj rata. Ono što je nekada predstavljalo prvenstveno odgovor na povijesno iskustvo s istočnim susjedom, danas postaje i ozbiljan izvozni potencijal. Strani političari, administratori i veliki industrijski igrači, među kojima su i kompanije iz energetskog sektora poput naftnog giganta iz Saudijske Arabije, posjećuju finska skloništa i raspituju se o mogućnostima izgradnje sličnih objekata u vlastitim zemljama. Sve veće interesovanje za ovakve sisteme dolazi u uvjetima u kojima se u različitim regionima svijeta razvijaju sigurnosni rizici, od rata u Ukrajini do napetosti na Bliskom istoku.
Pažnju javnosti i stručnjaka posljednjih sedmica privukao je niz posjeta inozemnih delegacija jednom od najpoznatijih finskih skloništa. Tom prilikom pokazano je kako se podzemni objekat, izgrađen duboko ispod glavnog grada, koristi za svakodnevne potrebe stanovništva, ali je istovremeno spreman da u kratkom roku bude pretvoren u zaštićeni prostor za hiljade ljudi.
Sklonište Merihaka kao simbol koncepta
Gradonačelnici iz ukrajinskih gradova fotografisani su unutar ogromne podzemne dvorane isklesane u stijeni ispod glavnog grada Finske. Diveći se veličini i mogućnostima prostora koji može primiti 6.000 ljudi, oni su među oko 800 stranih delegacija koje su posjetile civilno sklonište Merihaka u Helsinkiju. Riječ je o najvećem finskom skloništu dvostruke namjene, koje danas funkcioniše i kao važan izložbeni prostor za finske kompanije zainteresovane za izvoz sigurnosne opreme. Prema dostupnim podacima, sklonište je svojevremeno predstavljeno i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.
Sa zapreminom od 71.000 kubnih metara, sklonište je približno veličine poslovne zgrade od sedam spratova. Izgrađeno je 2003. godine i sadrži sportske terene, teretanu i dječije igralište, smještene 25 metara ispod zemlje, a svakodnevno se koriste. U slučaju vanredne situacije, prostor se može pretvoriti u sklonište sa zalihama kreveta na sprat, rezervoarima za vodu i prijenosnim toaletima u roku od 72 sata. Pristup objektu u redovnim uvjetima ostvaruje se liftom, dok bi se u kriznim situacijama koristilo stepenište. Sigurnosni dio obuhvata i dvostruka, masivna metalna vrata otporna na udare, kao i prostor za dekontaminaciju, namijenjen uklanjanju eventualnih hemijskih ili radioloških zagađenja s odjeće.
Šira mreža skloništa kao nasljeđe povijesti
Pored toga što predstavlja svjedočanstvo bolnog povijesnog iskustva Finske u Drugom svjetskom ratu, izgradnja ovakvih skloništa i danas je u Finskoj obavezna ispod stambenih i poslovnih zgrada određene veličine. Konkretno, prema važećim propisima, zgrade i kompleksi s većom korisnom površinom moraju imati izgrađeno sklonište, što je doprinijelo razvoju snažne domaće industrije specijalizovane za projektovanje, izgradnju i održavanje ovakvih objekata.
Mreža skloništa u Finskoj broji oko 50.500 objekata širom zemlje, među kojima je u glavnom gradu raspoređeno 48 velikih i približno 5.500 manjih. Riječ je o jednoj od najgušćih mreža civilne zaštite na svijetu, koja je dijelom rezultat sistematskog ulaganja od kasnih pedesetih godina prošlog vijeka. Cilj sistema je da, u kombinaciji s ranim upozorenjem, omogući brzo zbrinjavanje stanovništva u kratkom vremenskom periodu nakon najave moguće prijetnje.
Zahvaljujući dugogodišnjoj obavezi izgradnje, finske kompanije stekle su značajno iskustvo u izvođenju i održavanju ovakvih objekata, uključujući postavljanje i servisiranje vrata otpornih na radijaciju, ventilacijske opreme i sistema za hitno napajanje, kao i komunikacionih i kanalizacionih mreža. Upravo taj cjeloviti tehnički paket, koji obuhvata sve od projektovanja do servisa, predstavlja osnovu za poziciju koju ova industrija danas pokušava zauzeti na međunarodnom tržištu.
Rastuće interesovanje stranih partnera
Posljednjih mjeseci pojačano je interesovanje za finska rješenja iz različitih dijelova svijeta. Političari, administratori i kompanije iz inozemstva, među kojima i naftni gigant Saudi Aramco, tražili su informacije ili organizovali posjete skloništima u Helsinkiju. Time se rasprava o civilnoj zaštiti pomjera s isključivo nacionalnog na međunarodni okvir, u kojem se finsko iskustvo posmatra kao moguć model.
Izvozna organizacija koja okuplja domaće kompanije iz oblasti otpornosti i civilne zaštite, osnovana u martu, saopštila je da je vrijednost cjelokupnog finskog izvoza sigurnosne i odbrambene opreme već sada značajna, dok prodaja samih skloništa trenutno iznosi oko desetak miliona eura, ali uz značajan prostor za rast. Iz finskih kompanija u sektoru navode da očekuju ubrzano povećanje obima poslova u idućim godinama.
Direktor jedne finsko švicarske kompanije iz tog sektora ocijenio je da bi se situacija na tržištu uskoro mogla bitno izmijeniti. Prema njegovim riječima, već za dvije godine domaći ponuđači, kako je naveo, neće morati oštro konkurisati međusobno za poslove, jer će glavna prepreka postati nedostatak kapaciteta da se odgovori na svu potražnju. Kao područja sa snažnim interesovanjem spomenuo je nekoliko evropskih zemalja, ali i veliko interesovanje s Bliskog istoka.
Bliski istok kao nova destinacija
Posebno je primjećeno da su novija interesovanja stigla iz arapskih država Zaljeva. Na ulazu u jedno od skloništa u Helsinkiju, koje može primiti 3.800 ljudi, direktor jedne finske kompanije specijalizovane za tehnologiju skloništa stigao je direktno iz Češke, nakon promotivnog izvoznog putovanja koje je predvodio finski predsjednik Aleksander Stubb. Tom prilikom domaćin je posjetiocima iz svjetski najveće izvozne naftne kompanije predstavio tehnologiju skloništa i naveo da je tokom rata s Iranom dobio interesovanje i iz drugih zemalja Zaljeva.
“Dogodio se prilično veliki napad u Abu Dabiju i dobio sam poziv da hitno dođem”, rekao je direktor kompanije, ne iznoseći dodatne detalje o samom incidentu. Time je dodatno potvrđeno da se interesovanje za finska rješenja u sigurnosnoj zaštiti razvija upravo paralelno s aktuelnim sigurnosnim događajima, koji u javnosti otvaraju pitanje pripremljenosti za moguće krize. Prema istim navodima, ta kompanija već gradi pogon u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji, kako se navodi, planiraju izgradnju stotina skloništa.
Crna Gora obilježava 20 godina od obnove neovisnosti!
Iako su podaci o konkretnim ugovorima i obimu posla zasad ograničeni, opisani trend ukazuje na to da bi Bliski istok mogao postati važno tržište za finske kompanije iz sektora civilne zaštite, uz već postojeća tržišta u dijelu Europe.
Koncept dvostruke namjene
Jedna od ključnih osobina finskog modela jeste tzv. dvostruka namjena skloništa. Umjesto da budu hermetički zatvoreni objekti koji se otvaraju isključivo u izvanrednim situacijama, oni se svakodnevno koriste kao sportski tereni, dvorane, parkinzi, kafeterije ili dječija igrališta. Time se osigurava i njihovo redovno održavanje, jer ih građani aktivno koriste, što sprječava njihovo zapuštanje.
Predstavnici finskih institucija u više navrata su za inozemne medije navodili kako “uvijek naglašavaju dvostruku upotrebu, za vrijeme mira i u kriznim situacijama”. Upravo taj model, koji povezuje civilnu zaštitu sa svakodnevnim životom stanovništva, smatra se jednom od glavnih posebnosti finskog pristupa i jednim od razloga zašto on privlači sve veću međunarodnu pažnju.
Pored toga, finski model integrisan je i u širi okvir komprehenzivne odbrambene politike. Zemlja ima razvijen sistem rezervnih vojnih snaga, obavezne vojne službe za muškarce i dobrovoljne za žene, kao i jasno definisane procedure za civilnu zaštitu. Ulaskom u NATO 2023. godine ta pripremljenost dobila je i savezničku dimenziju, što je dodatno pojačalo interesovanje partnerskih zemalja za njihova iskustva.
Ograničenja i izazovi
Iako su finska iskustva široko priznata, stručnjaci ujedno upozoravaju i na ograničenja prilikom direktnog prenošenja modela u druge zemlje. Geološki uvjeti, gusta naseljenost dijelova evropskih gradova, način gradnje stambenih objekata i drukčija povijesna iskustva čine svako veliko ulaganje u sklonišnu infrastrukturu osjetljivim na lokalne specifičnosti.
Pored tehničkih izazova, postoji i pitanje cijene i organizacije održavanja. Finski model uspostavljen je decenijama dosljedne politike, podržane zakonima i ustaljenim institucionalnim okvirom. Druge države koje žele krenuti sličnim putem morale bi razviti vlastiti pravni i finansijski okvir, kao i jasnu politiku ko snosi troškove izgradnje i održavanja, što je proces koji traje godinama.
Šira slika sigurnosti i pripremljenosti
Aktuelno interesovanje za finsku tehnologiju civilne zaštite uklapa se u širu sliku pojačane pažnje koju različite zemlje posvećuju sigurnosti i pripremljenosti za krize. Rat u Ukrajini, niz incidenata vezanih za kritičnu infrastrukturu, ali i regionalni sukobi na Bliskom istoku, naveli su mnoge vlade i privatne sektore da preispitaju vlastite kapacitete za zaštitu stanovništva.
U tom kontekstu, finsko iskustvo prepoznato je kao primjer dugoročne, sistemske politike koja kombinuje odbrambeni i civilni element. Domaće kompanije iz tog sektora već sada prepoznaju mogućnosti rasta, dok međunarodni partneri postavljaju pitanje kako iskustva jedne male, ali ozbiljno pripremljene zemlje, mogu poslužiti kao putokaz u njihovim vlastitim sistemima zaštite.
Zaključak
Finska podzemna skloništa, koja se decenijama grade kao dio nacionalnog odbrambenog sistema, danas se postupno pretvaraju i u izvozni proizvod sa značajnim potencijalom rasta. Posjete delegacija iz Ukrajine, interesovanje velikih kompanija iz energetskog sektora i zahtjevi iz zemalja Bliskog istoka pokazuju da je riječ o tržištu koje bi u narednim godinama moglo bilježiti izraženu ekspanziju.
Konačan domet ovog trenda ovisit će o tome kako će se razvijati globalna sigurnosna situacija, kakvu politiku će usvojiti pojedine vlade i u kojoj mjeri će finske kompanije biti spremne odgovoriti na rastuću potražnju. U svakom slučaju, primjer skloništa u Helsinkiju, pretvorenih u svakodnevno dostupne sportske i rekreativne prostore, ostaje jedan od najupečatljivijih savremenih simbola toga kako se civilna zaštita može uklopiti u redovan život stanovništva.
