Talijan favorit za mjesto visokog predstavnika za BiH
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, poznat kao PIC, tijelo je koje bi trebalo imenovati novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji. Prema dostupnim informacijama, sjednica tog tijela zakazana je za 3. i 4. juni, no još uvijek nije izvjesno da će tada zaista biti izabran nasljednik Christiana Schmidta, koji je najavio povlačenje s te dužnosti. Time se otvara jedno od politički najosjetljivijih pitanja u zemlji, koje prelazi okvire same personalne odluke i dotiče širu ulogu međunarodne zajednice u BiH.
Sam termin sjednice ne znači automatski i razrješenje pitanja, jer postoji više otvorenih elemenata, od toga ko će biti izabran, do toga na koji način i uz čiju podršku. Upravo zbog toga proces se prati s velikom pažnjom, kako u zemlji tako i u međunarodnim diplomatskim krugovima.
Talijanski diplomat kao glavni kandidat
Najviše izgleda za imenovanje novog visokog predstavnika, prema medijskim navodima, daje se Italiji, a kao najozbiljniji kandidat spominje se talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi. Riječ je o iskusnom diplomati koji je tokom karijere obnašao niz važnih funkcija, a ranije je bio i ambasador u Beogradu, Moskvi te pri Vatikanu. Takva biografija ukazuje na osobu s dugogodišnjim iskustvom u osjetljivim diplomatskim okruženjima, uključujući i prostor jugoistočne Europe.
Dosad nijedan Talijan nije bio na poziciji visokog predstavnika za BiH, no Italija već sada drži više ključnih međunarodnih funkcija u zemlji. Talijan je trenutni šef delegacije Evropske unije u BiH, koji je istovremeno i posebni predstavnik Unije, dok talijanski general zapovijeda međunarodnim vojnim snagama EUFOR. U slučaju imenovanja Landija, jedna zapadna država imala bi do sada nezabilježenu koncentraciju utjecaja na ključnim pozicijama u BiH. Upravo ta okolnost čini njegovu eventualnu kandidaturu specifičnom i predmetom dodatne rasprave među međunarodnim akterima.
Razlike među evropskim državama
Prema diplomatskim izvorima, Landi uz podršku Rima navodno već ima i podršku Washingtona, bez koje imenovanje novog predstavnika ne bi bilo moguće. Međutim, takvim rješenjem nisu zadovoljne neke druge evropske države, koje ne žele da Sjedinjene Američke Države imaju presudan utjecaj u ovom procesu. Time se otvara pitanje ravnoteže utjecaja unutar same međunarodne zajednice, a ne samo pitanje konkretne ličnosti.
Prema navodima iz diplomatskih krugova, jedino što se za sada smatra sigurnim jeste da će se novi visoki predstavnik birati na Upravnom odboru PIC-a i da se neće tražiti potvrda u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Razlog tome je očekivanje da bi u Vijeću sigurnosti ponovo problem predstavljao stav Rusije, koja je svojim vetom željela spriječiti i imenovanje Schmidta. Upravo je izostanak potvrde imenovanja u Vijeću sigurnosti UN bio glavni razlog zbog kojeg su u Republici Srpskoj osporavali Schmidtov mandat, odbijajući svaku saradnju s njim.
Neriješeno pitanje konačnog izbora
Iako se, prema tim izvorima, čini da je riješen način imenovanja Schmidtovog nasljednika, time nije riješeno i pitanje ko će to zaista biti. Naime, Evropska unija navodno želi imati punu kontrolu nad trošenjem sredstava kojima raspolaže Ured visokog predstavnika, s obzirom na to da najvećim dijelom finansira rad tog tijela. U takvoj kombinaciji, prema navodima diplomatskih izvora, iz igre bi mogao otpasti upravo Landi, koji se smatra američkim favoritom.
Ovo pokazuje da je riječ o složenom političko diplomatskom pitanju u kojem se prepliću različiti interesi, od finansijske kontrole nad radom institucije do šireg pitanja ko ima presudan glas u procesu. Zbog toga ishod nije moguće pouzdano predvidjeti unaprijed, čak ni uz postojanje favorita.
Mogućnost produženja Schmidtovog mandata
Ako dogovor ne bude postignut do početka juna, postoji mogućnost da Schmidt, unatoč ostavci koju je podnio, ostane na funkciji visokog predstavnika sve do 2027. godine. Razlog tome je važnost da Ured visokog predstavnika u potpunosti funkcioniše u godini u kojoj se u BiH održavaju opći izbori, raspisani za 4. oktobar. Stabilnost i kontinuitet rada te institucije u izbornoj godini smatra se prioritetom svih ključnih aktera, pa se zato ostavlja i mogućnost privremenog produženja mandata aktuelnog predstavnika.
Habijan: Barnahus model prepoznat kao primjer dobre prakse u zaštiti djece žrtava i svjedokaTakav scenario pokazuje da formalna ostavka ne znači nužno i trenutni odlazak s funkcije, jer u praksi prevladava interes da institucija ostane operativna sve dok se ne postigne dogovor o nasljedniku.
Sastav PIC-a i uloga pojedinih aktera
Upravni odbor PIC-a tijelo je koje čine najutjecajnije zapadne države, kao i Turska, koja u tom tijelu zastupa interes Organizacije islamske konferencije. Rusija je svoje članstvo suspendirala, godinama insistirajući na zatvaranju Ureda visokog predstavnika. Time, prema tumačenjima, faktički podržava zahtjeve koji dolaze iz Republike Srpske, odnosno od Milorada Dodika.
Dodik je prošle godine smijenjen s pozicije predsjednika entiteta nakon što je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika. Time je pitanje odnosa prema Uredu visokog predstavnika dodatno politizovano, jer se sukob oko nadležnosti i legitimiteta te institucije prelio i na unutrašnju političku scenu u BiH.
Promjena pristupa međunarodne zajednice
Njemački političar Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika preuzeo u augustu 2021. godine, prethodnih je dana najavio svoje povlačenje. Naknadno je pojasnio da to čini, kako je naveo, ne svojom voljom, nego zato što je, prema njegovim riječima, vrijeme za novi početak za BiH. Takva formulacija ostavila je prostor za različita tumačenja o pravim razlozima i kontekstu njegovog odlaska.
Njegova objava povezuje se s odlukom aktuelne američke administracije da promijeni politiku prema BiH. Prema tim tumačenjima, cilj je da se Ured visokog predstavnika iz faze intervencionizma, koja je uključivala nametanje odluka i zakona tokom Schmidtovog dosadašnjeg mandata, preoblikuje u neku vrstu posrednika, uz prepuštanje veće odgovornosti domaćim političarima. To bi predstavljalo značajan zaokret u načinu na koji međunarodna zajednica djeluje u zemlji.
Takav pristup, kakav se sada zagovara iz Sjedinjenih Američkih Država, međunarodna je zajednica primjenjivala i u vrijeme mandata Valentina Inzka kao visokog predstavnika. Njemu punih 12 godina nije bilo dopušteno direktno intervenirati, što je, prema iznesenim ocjenama, dovelo do opće stagnacije u zemlji i izostanka reformi. Upravo zato se rasprava o budućem visokom predstavniku ne svodi samo na ime osobe, nego i na pitanje kakvu ulogu će institucija uopće imati.
Zaključak
Pitanje nasljednika Christiana Schmidta otvara nekoliko paralelnih dilema: ko će biti izabran, na koji način, uz čiju podršku i s kakvim ovlastima. Iako se kao favorit spominje iskusni talijanski diplomat, konačan ishod ostaje neizvjestan zbog različitih interesa unutar međunarodne zajednice, pitanja kontrole nad finansiranjem Ureda visokog predstavnika i osjetljivog političkog konteksta u samoj zemlji.
Daljnji razvoj događaja zavisit će od sjednice Upravnog odbora PIC-a početkom juna, ali i od toga hoće li ključni akteri uspjeti uskladiti stavove. Sve dok dogovor izostaje, ostaje otvorena i mogućnost da aktuelni visoki predstavnik ostane na dužnosti duže nego što je prvobitno najavljeno, posebno u kontekstu izborne godine u kojoj se funkcionalnost te institucije smatra posebno važnom.
