Novo istraživanje predstavljeno na godišnjem sastanku SLEEP 2026 u Sjedinjenim Američkim Državama pokazalo je da osobe koje preferiraju kasnije odlaziti na spavanje češće prijavljuju osjećaj usamljenosti, tjeskobe i lošije mentalno zdravlje.
Rezultati studije sugeriraju da nije problem samo u kasnijem rasporedu spavanja, već i u osjećaju samoće koji se često javlja tijekom noćnih sati. Znanstvenici smatraju da upravo noćna usamljenost može igrati ključnu ulogu u razvoju anksioznosti kod takozvanih „noćnih ptica“.
Kasniji odlazak na spavanje povezan s lošijim mentalnim zdravljem
Istraživanje je pokazalo da osobe s večernjim kronotipom – odnosno oni koji prirodno preferiraju ostajati budni do kasno i kasnije se buditi – češće prijavljuju probleme s mentalnim zdravljem.
Sudionici koji su imali naviku odlaziti na spavanje u kasnim večernjim ili noćnim satima prijavili su:
- Veći osjećaj usamljenosti
- Povećanu noćnu usamljenost
- Višu razinu anksioznosti
- Lošiju ukupnu psihološku dobrobit
Prema istraživačima, upravo osjećaj izoliranosti tijekom noći može objasniti zašto se kod večernjih tipova češće pojavljuju simptomi tjeskobe.
Što je kronotip i zašto je važan?
Kronotip označava prirodni biološki ritam pojedinca koji određuje kada se osoba osjeća najbudnijom i kada preferira spavanje.
Najčešće se razlikuju:
Jutarnji tipovi
- Rano ustaju
- Najproduktivniji su ujutro
- Ranije odlaze na spavanje
Večernji tipovi
- Kasno odlaze na spavanje
- Najviše energije imaju navečer
- Teže se bude rano ujutro
Stručnjaci ističu da večernji kronotip sam po sebi nije problem. Međutim, moderni način života često favorizira jutarnje rasporede, što može dovesti do društvene izolacije i kroničnog umora kod osoba koje prirodno funkcioniraju drugačije.
Noćna usamljenost kao ključni faktor
Jedan od najzanimljivijih zaključaka studije odnosi se na takozvanu noćnu usamljenost.
Istraživači su otkrili da osobe koje ostaju budne dugo u noć češće osjećaju:
- Nedostatak društvenog kontakta
- Osjećaj izoliranosti
- Pojačanu zabrinutost
- Negativne misli
Kako se većina ljudi odmara ili spava tijekom kasnih večernjih sati, osobe koje su tada budne mogu imati osjećaj da su same i odvojene od ostatka svijeta.
Znanstvenici navode da upravo taj osjećaj može pojačati razinu stresa i anksioznosti.
Istraživač: Usamljenost je važan dio priče
Glavni autor istraživanja Alec Harlow sa Sveučilišta Brigham Young u američkoj saveznoj državi Utah istaknuo je kako rezultati pokazuju da usamljenost igra važnu ulogu u mentalnom zdravlju osoba s večernjim kronotipom.
Prema njegovim riječima, osobe koje kasnije odlaze na spavanje prijavile su lošije psihološko stanje djelomično zbog toga što su češće osjećale usamljenost, osobito tijekom noćnih sati.
Harlow smatra da bi stručnjaci za mentalno zdravlje trebali više pažnje posvetiti upravo tom aspektu života večernjih tipova.
Kako je provedeno istraživanje?
U istraživanju su sudjelovale 442 osobe koje su regrutirane putem internetske platforme Prolific.
Hrvatska protiv Slovenije: Dalić najavio velike promjene u posljednjoj provjeri prije Svjetskog prvenstva
Sudionici su ispunili nekoliko znanstvenih upitnika kojima su istraživači procjenjivali:
- Kronotip
- Razinu noćne usamljenosti
- Simptome anksioznosti
- Opće mentalno zdravlje
Nakon toga podaci su obrađeni pomoću naprednih statističkih metoda kako bi se utvrdilo postoji li povezanost između navika spavanja, osjećaja usamljenosti i psiholoških poteškoća.
Rezultati su pokazali jasnu vezu između večernjeg kronotipa i povećanog osjećaja tjeskobe, ali tek kroz faktor noćne usamljenosti.
Zašto se „noćne ptice“ osjećaju usamljenije?
Stručnjaci navode nekoliko mogućih razloga:
Manje društvenih kontakata
Većina aktivnosti odvija se tijekom dana. Osobe koje su aktivnije noću mogu imati manje prilika za druženje.
Poremećen dnevni ritam
Kasno lijeganje često dovodi do problema s usklađivanjem poslovnih, školskih ili obiteljskih obveza.
Više vremena za negativne misli
Tijekom noći ima manje distrakcija, što kod nekih osoba može pojačati zabrinutost i razmišljanje o problemima.
Manjak sna
Ako osoba kasno liježe, a mora rano ustajati, može doći do kroničnog nedostatka sna, koji je povezan s povećanim rizikom za anksioznost i depresiju.
San je jedan od temelja zdravlja
Američka akademija za medicinu spavanja naglašava da kvalitetan san nije važan samo za odmor nego i za:
- Funkcioniranje mozga
- Emocionalnu stabilnost
- Imunološki sustav
- Kardiovaskularno zdravlje
- Mentalno blagostanje
Stručnjaci upozoravaju da nije važna samo količina sna nego i njegova kvaliteta, redovitost i vrijeme odlaska na počinak.
Može li se problem riješiti?
Istraživači smatraju da bi smanjenje osjećaja usamljenosti moglo pomoći osobama koje su prirodno večernji tipovi.
Moguće mjere uključuju:
- Održavanje redovitih društvenih kontakata
- Sudjelovanje u grupnim aktivnostima
- Razgovor s terapeutom
- Razvijanje zdravih navika spavanja
- Ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama tijekom noći
Stručnjaci također preporučuju da osobe koje osjećaju dugotrajnu tjeskobu ili usamljenost potraže stručnu pomoć.
Zaključak
Novo istraživanje pokazuje da kasnije odlazak na spavanje može biti povezan s većim osjećajem usamljenosti i tjeskobe. Iako večernji kronotip nije poremećaj, osobe koje ostaju budne do kasno češće prijavljuju probleme s mentalnim zdravljem, osobito zbog osjećaja izoliranosti tijekom noćnih sati.
Znanstvenici vjeruju da bi upravo prepoznavanje i rješavanje noćne usamljenosti moglo pomoći milijunima ljudi koji prirodno preferiraju kasniji raspored spavanja.
