Svijet ulazi u novu klimatsku fazu koja bi mogla obilježiti naredne mjesece i godine. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) službeno je potvrdila početak fenomena El Niño, prirodnog klimatskog obrasca koji nastaje u tropskom dijelu Tihog oceana i poznat je po tome što značajno utječe na vremenske prilike širom planeta.
Prema najnovijim procjenama meteorologa i klimatologa, ovogodišnji El Niño mogao bi biti među najjačima otkako se vode službena mjerenja. Zbog toga raste zabrinutost da bi 2027. godina mogla postati jedna od najtoplijih u modernoj povijesti, uz povećan rizik od suša, poplava, požara i drugih ekstremnih vremenskih pojava.
NOAA službeno potvrdila početak El Niña
Američki znanstvenici objavili su da su ispunjeni svi potrebni uvjeti za proglašenje početka El Niña. Temperature površine mora u središnjem i istočnom dijelu tropskog Pacifika porasle su iznad praga koji stručnjaci koriste za definiranje ovog fenomena.
Osim zagrijavanja oceana, zabilježene su i promjene u atmosferskim obrascima iznad Pacifika, što dodatno potvrđuje da je El Niño službeno započeo.
Meteorolozi naglašavaju kako se ne radi o iznenađenju jer je završetak prethodne faze La Niñe već ranije ukazivao da bi moglo doći do prijelaza u topliju fazu klimatskog ciklusa.
Što je zapravo El Niño?
El Niño predstavlja prirodni klimatski fenomen koji nastaje kada se vode u tropskom dijelu Tihog oceana zagriju iznad prosjeka. Takvo zagrijavanje mijenja obrasce vjetrova i cirkulaciju atmosfere, što potom utječe na vremenske uvjete na gotovo svim kontinentima.
Iako se događa tisućama godina, posljedice El Niña danas mogu biti izraženije zbog globalnog zatopljenja koje dodatno povećava temperature zraka i oceana.
Fenomen se obično pojavljuje svakih dvije do sedam godina i najčešće traje između devet i dvanaest mjeseci, premda pojedini događaji mogu trajati i znatno duže.
Stručnjaci upozoravaju na mogući “super El Niño”
Posebnu pozornost izazivaju najnovije klimatske prognoze koje pokazuju da bi ovogodišnji događaj mogao dosegnuti iznimnu snagu.
Meteorološke agencije klasificiraju El Niño prema odstupanju temperature mora od prosjeka. Kada zagrijavanje premaši 1,5 stupnjeva Celzijevih, govori se o snažnom događaju. Ako temperatura prijeđe dva stupnja iznad prosjeka, fenomen se smatra vrlo snažnim.
Prema procjenama NOAA-e, postoji velika vjerojatnost da će El Niño tijekom zime dosegnuti upravo tu kategoriju. Time bi se mogao svrstati među najjače događaje zabilježene od sredine prošlog stoljeća.
Neki klimatski modeli čak sugeriraju da bi zagrijavanje u pojedinim dijelovima Tihog oceana moglo biti i veće od tri stupnja iznad prosjeka, što bi predstavljalo iznimno rijedak događaj.
Globalno zatopljenje dodatno povećava zabrinutost
Klimatolozi ističu da najveći problem nije samo pojava El Niña nego činjenica da se on događa u vremenu kada je planet već rekordno zagrijan.
Posljednjih desetljeća koncentracija stakleničkih plinova kontinuirano raste, što dovodi do sve viših globalnih temperatura. Kada se učinak El Niña pridoda već postojećem zagrijavanju, posljedice mogu biti znatno ozbiljnije nego u prošlosti.
Stručnjaci procjenjuju da vrlo snažan El Niño može povećati prosječnu globalnu temperaturu za dodatnih 0,2 stupnja Celzijeva. Na prvi pogled to možda ne zvuči mnogo, no na razini cijelog planeta riječ je o ogromnoj količini dodatne topline.
Mogu li 2027. i 2028. postati rekordno vruće godine?
Brojni znanstvenici smatraju da bi upravo 2027. mogla postati jedna od najtoplijih godina ikada zabilježenih.
Razlog je poznat obrazac prema kojem se najveći učinci El Niña na globalne temperature često osjećaju nekoliko mjeseci nakon njegova vrhunca.
To znači da bi zagrijavanje koje počinje tijekom 2026. moglo svoj puni učinak pokazati tijekom sljedeće godine.
U pojedinim regijama svijeta temperature bi mogle doseći razine koje dosad nisu bile zabilježene, osobito tijekom ljetnih mjeseci.
Gdje se očekuju najveće posljedice?
Iako El Niño djeluje globalno, njegovi učinci nisu jednaki u svim dijelovima svijeta.
Veći rizik od poplava
Neke regije tradicionalno tijekom El Niña bilježe povećane količine oborina. To se posebno odnosi na:
Šok na Svjetskom prvenstvu 2026: Kapetan Japana oprostio se od reprezentacije prije prve utakmice
- Peru
- Ekvador
- dijelove istočne Afrike
- južni dio Sjedinjenih Američkih Država
- pojedine dijelove središnje Azije
U tim područjima povećava se opasnost od poplava, klizišta i drugih posljedica povezanih s obilnim kišama.
Veći rizik od suša i požara
Istodobno, druge regije često ulaze u razdoblje izražene suše.
Najveći rizik očekuje se u:
- Australiji
- Indoneziji
- dijelovima Južne Amerike
- nekim državama jugoistočne Azije
Nedostatak oborina može uzrokovati ozbiljne probleme u poljoprivredi, povećati cijene hrane i dovesti do većeg broja šumskih požara.
Utjecaj na poljoprivredu i cijene hrane
Jedna od najvećih zabrinutosti vezana uz El Niño odnosi se na globalnu proizvodnju hrane.
Suše mogu smanjiti prinose žitarica, voća i povrća u brojnim državama koje predstavljaju važne izvoznike poljoprivrednih proizvoda.
S druge strane, poplave mogu uništiti usjeve i infrastrukturu potrebnu za transport hrane.
Takve promjene često rezultiraju rastom cijena na svjetskom tržištu, što najviše pogađa siromašnije zemlje i kućanstva s nižim primanjima.
Mogući utjecaj na uragane
Meteorolozi navode da El Niño često smanjuje aktivnost atlantskih uragana.
Promijenjeni obrasci vjetra otežavaju razvoj snažnih tropskih ciklona iznad Atlantskog oceana, zbog čega bi sezona uragana mogla biti nešto mirnija od prosjeka.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da to ne znači da neće biti opasnih oluja. Dovoljan je jedan snažan uragan da izazove veliku štetu na obali.
Hoće li Europa osjetiti posljedice?
Iako Europa nije među područjima koja najjače osjećaju izravne posljedice El Niña, određeni utjecaji ipak su mogući.
Promjene u globalnoj cirkulaciji zraka mogu povećati vjerojatnost ekstremnih toplinskih valova, dugotrajnih sušnih razdoblja ili intenzivnijih oborina u pojedinim dijelovima kontinenta.
Točan utjecaj na europske vremenske prilike teško je predvidjeti jer ovisi o brojnim drugim atmosferskim čimbenicima.
Nisu sve meteorološke službe jednako sigurne
Zanimljivo je da nisu sve svjetske meteorološke agencije službeno proglasile početak El Niña.
Dok NOAA i japanska meteorološka služba smatraju da su uvjeti već ispunjeni, australski Ured za meteorologiju koristi strože kriterije za službenu potvrdu.
Australski stručnjaci ipak priznaju da se Pacifik vrlo brzo približava uvjetima koji odgovaraju El Niñu te očekuju da će se fenomen dodatno razvijati tijekom narednih mjeseci.
Što nas očekuje u narednom razdoblju?
Iako je nemoguće precizno predvidjeti sve posljedice, znanstvenici su suglasni u jednom – svijet ulazi u razdoblje povećanog klimatskog rizika.
Ako se prognoze o vrlo snažnom El Niñu ostvare, naredne dvije godine mogle bi donijeti nove temperaturne rekorde, češće toplinske valove, ozbiljne suše u pojedinim dijelovima svijeta te povećan rizik od poplava i ekstremnih vremenskih pojava.
Zbog toga će meteorološke službe diljem svijeta pomno pratiti razvoj situacije u Tihom oceanu, jer upravo tamo trenutno nastaje fenomen koji bi mogao obilježiti globalno vrijeme tijekom 2026. i 2027. godine.
