Konaković i britanski ministar Doughty razgovarali o budućnosti OHR-a u BiH
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković razgovarao je sa Stephenom Doughtyem, britanskim ministrom za Europu, Sjevernu Ameriku i prekomorske teritorije, sa centralnom temom razgovora koja se odnosila na budućnost Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Sami susret održan je uoči predstojeće sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, na kojoj se očekuje imenovanje nasljednika Christiana Schmidta na poziciji visokog predstavnika.
Bilateralni razgovor predstavlja jedan od redovnih kontakata koji se odvijaju paralelno sa pripremama za važnu sjednicu PIC-a. Sa stanovišta diplomatske prakse, ovakvi susreti su uobičajeni u periodima u kojima se donose značajne odluke koje se odnose na međunarodnu prisutnost u Bosni i Hercegovini, jer omogućavaju razmjenu stavova između domaćih institucija i predstavnika zemalja koje imaju formalnu ulogu u praćenju implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma.
Glavne teme razgovora
Prema saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, razgovor je bio fokusiran na trenutnu političku situaciju u BiH i ulogu Ureda visokog predstavnika u opštem okviru očuvanja mira, stabilnosti i ustavnog poretka u zemlji. U svom istupu, Konaković je naglasio važnost očuvanja punog kapaciteta i mandata OHR-a, sa posebnim akcentom na nekoliko ključnih elemenata.
Prvi element odnosi se na ulogu OHR-a u opštoj zaštiti funkcionalnosti institucija u Bosni i Hercegovini. Iz pozicije ministra vanjskih poslova, sami stav predstavlja kontinuirano zalaganje za snažan međunarodni nadzor, što je u skladu sa pristupom koji već duže vrijeme zauzimaju različite institucije i stranke u Federaciji BiH.
Drugi element odnosi se na očuvanje Daytonskog mirovnog sporazuma, sa naglaskom na zaštitu suvereniteta i demokratskog upravljanja Bosnom i Hercegovinom. Sami pristup predstavlja standardnu formulaciju koja se redovno koristi u domaćoj i međunarodnoj diplomatskoj komunikaciji.
Treći element odnosi se na kontinuiranu primjenu Bonskih ovlasti, koje, prema iznesenim stavovima, predstavljaju važan instrument u situacijama u kojima se državne institucije suočavaju sa različitim institucionalnim izazovima. Sami Bonske ovlasti, koje su visokom predstavniku dodijeljene 1997. godine, omogućavaju mu donošenje obavezujućih odluka u određenim oblastima.
Britanska pozicija
Britanski ministar Stephen Doughty u svom istupu ponovio je opću podršku Velike Britanije suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine. Pored toga, posebno je naglasio važnost Ureda visokog predstavnika u očuvanju Daytonskog mirovnog sporazuma, sa snažnom podrškom punom mandatu i ovlastima OHR-a.
Sa stanovišta opće britanske vanjske politike, sama pozicija predstavlja kontinuitet u odnosu na stavove koje je Velika Britanija već decenijama zauzimala u kontekstu Bosne i Hercegovine. Kao stalna članica Vijeća za implementaciju mira, kao i jedna od zemalja koje su aktivno učestvovale u različitim fazama mirovnog procesa u BiH, Velika Britanija u svojim diplomatskim istupima redovno ističe podršku institucijama međunarodne prisutnosti u zemlji.
Pored same diplomatske podrške, ministar Doughty je naglasio i važnost bliske saradnje sa međunarodnim partnerima u očuvanju mira, stabilnosti i unapređenju demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine. Sami pristup, koji se temelji na koordiniranom djelovanju različitih međunarodnih aktera, predstavlja jedan od centralnih elemenata savremene britanske vanjske politike prema regionu Zapadnog Balkana.
Šira slika međunarodne diskusije
Sami razgovor između Konakovića i Doughtya predstavlja samo jedan od više kontakata koji se odvijaju u periodu pripreme za sjednicu PIC-a. U bilateralnoj diplomatskoj praksi, prirodno je da se različite zemlje članice PIC-a, kao i bosanskohercegovačke institucije, intenzivno konsultuju prije donošenja važnih odluka.
Sa stanovišta opšte slike, vrijedi imati u vidu da pozicije različitih članica Upravnog odbora PIC-a nisu uvijek identične. Pored zemalja koje, slično Velikoj Britaniji, podržavaju snažan mandat OHR-a, postoje i zemlje koje zauzimaju drugačiji pristup, sa različitim modalitetima koje predlažu u pogledu budućeg djelovanja institucije. Sami stavovi različitih članica PIC-a često nisu javno detaljno objavljeni, već se prepoznaju kroz zvanične komunikacije nakon konkretnih sastanaka.
U sastavu Upravnog odbora PIC-a nalaze se Sjedinjene Američke Države, Europska unija, Velika Britanija, Njemačka, Italija, Francuska, Kanada, Japan, Rusija, Turska, kao i Organizacija islamske saradnje. U trenutnom geopolitičkom kontekstu, koji uključuje i određene tenzije između pojedinih zemalja članica, postizanje jednoglasnih stavova u određenim pitanjima može biti složeno.
Pored same međunarodne dimenzije, vrijedi imati u vidu i različite poglede koji se iznose unutar same Bosne i Hercegovine. Različite političke opcije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, kao i unutar pojedinih konstitutivnih naroda, imaju različite stavove o budućoj ulozi OHR-a. Konkretne odluke koje budu donesene na sjednici PIC-a vjerovatno će izazvati različite reakcije iz različitih dijelova domaće političke scene.
Pozicija Konakovića i Ministarstva vanjskih poslova
Sa stanovišta same Bosne i Hercegovine, stavovi koje je ministar Konaković iznio u razgovoru sa britanskim kolegom predstavljaju zvaničnu poziciju Ministarstva vanjskih poslova. U skladu sa formalnim ovlaštenjima, sami ministar vanjskih poslova predstavlja zemlju u međunarodnim kontaktima, sa stavovima koji se artikulišu kroz konsultacije unutar institucija.
Sam Konaković dolazi iz stranke Narod i pravda, koja u svojoj političkoj platformi tradicionalno zauzima poziciju koja podržava snažan međunarodni nadzor. Iz tog razloga, sami stavovi izneseni u razgovoru su u skladu i sa opštom strateškom orijentacijom njegove stranke, kao i sa pristupom koji zauzimaju različite koalicione partnerske stranke u Vijeću ministara BiH.
Iran popušta? Trump tvrdi: „Dobili smo jamstva od njih“
Sa pravne strane, vrijedi imati u vidu da formalne odluke o budućnosti OHR-a ne donose ni domaće institucije, ni pojedinačni političari, već Vijeće za implementaciju mira, uz potvrdu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Iz tog razloga, iako su stavovi domaćih aktera važan dio opće rasprave, sami konačni okvir djelovanja institucije definisat će kroz međunarodne procedure.
Šira diplomatska aktivnost
Razgovor sa britanskim ministrom predstavlja samo jedan od više kontakata koje Ministarstvo vanjskih poslova BiH održava u ovom periodu. Iz dostupnih informacija, jasno je da se intenzivna diplomatska aktivnost odvija paralelno na više kolosijeka, uključujući kontakte sa drugim zemljama članicama PIC-a, kao i konsultacije sa institucijama Europske unije, NATO-a i drugim međunarodnim akterima.
Sa stanovišta opšte vanjske politike Bosne i Hercegovine, ovakva intenzivirana aktivnost predstavlja standardnu praksu u periodima u kojima se donose važne odluke koje utiču na opštu institucionalnu sliku u zemlji. Sami pristup, koji uključuje kombinaciju bilateralnih i multilateralnih kontakata, predstavlja jedan od najefikasnijih načina da se različite pozicije pravovremeno usaglase.
Pored ministarske diplomatije, posebno značajan dio aktivnosti odvija se i kroz različite specijalizovane institucije, kao što su Diplomatska akademija, kao i kroz različite oblike konsultacija sa stručnim radnim grupama. Sve te aktivnosti zajedno čine kompleksnu mrežu komunikacije, koja u savremenoj diplomatiji predstavlja jedan od ključnih elemenata uspješnog djelovanja.
Bonske ovlasti u savremenom kontekstu
Da bi se ispravno razumio kontekst rasprave o OHR-u, korisno je sagledati i samu suštinu Bonskih ovlasti, koje su u središtu većine aktualnih razgovora. Riječ je o ovlaštenjima koja je visokom predstavniku dodijelilo Vijeće za implementaciju mira na sastanku u Bonnu 1997. godine, sa ciljem omogućavanja brzog i efikasnog djelovanja u situacijama u kojima se ocjenjuje da postoji rizik po implementaciju mira.
Konkretno, Bonske ovlasti omogućavaju visokom predstavniku donošenje obavezujućih odluka u različitim oblastima, među kojima su donošenje zakona, smjenjivanje izabranih dužnosnika koji se procijene kao prijetnja miru, kao i druge mjere koje su predviđene mandatom. Prema dostupnim statistikama, sami mehanizam tokom protekle skoro tri decenije korišten je više od 800 puta.
Sa stanovišta pristalica Bonskih ovlasti, riječ je o važnom instrumentu koji je u nekoliko ključnih trenutaka omogućio prevazilaženje institucionalnih kriza i očuvanje opšte stabilnosti. Sa stanovišta kritičara, riječ je o instrumentu koji u savremenoj BiH, nakon decenija od Daytona, treba postupno zamijeniti drugim oblicima saradnje, sa većim akcentom na samostalne kapacitete domaćih institucija. Konkretne pozicije variraju ovisno od političke opcije, kao i od opšteg pristupa pitanju međunarodne intervencije.
Šta dalje očekivati
U narednom periodu, posebnu pažnju zaslužiti će sami tok sjednice PIC-a i konkretne odluke koje budu donesene. Pored imenovanja novog visokog predstavnika, javnost će pažljivo pratiti i jezik koji će biti korišten u zvaničnim saopćenjima, jer se kroz njega obično prepoznaju signali o opštem pravcu daljnjeg djelovanja institucije.
Pored same sjednice, prirodno je očekivati i nastavak diplomatskih kontakata, kako između bosanskohercegovačkih institucija i međunarodnih partnera, tako i između različitih zemalja članica PIC-a. Sami dinamika rada međunarodnih institucija u Bosni i Hercegovini obično se postupno mijenja, sa kontinuiranim prilagodbama u zavisnosti od opće političke situacije.
Sa stanovišta građana, pravovremeno informisanje o različitim pozicijama, kao i o konkretnim odlukama koje budu donesene, predstavlja važan element opće demokratske kulture. U dinamičnom političkom okruženju, u kojem se brojne odluke donose paralelno na više nivoa, otvorenost i razumijevanje različitih perspektiva ostaju ključni elementi zdrave javne rasprave.
Zaključak
Razgovor između ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i britanskog ministra Stephena Doughtya o budućnosti Ureda visokog predstavnika predstavlja jedan od značajnih bilateralnih kontakata uoči predstojeće sjednice Vijeća za implementaciju mira. Sa zvaničnom porukom o britanskoj podršci punom mandatu i ovlastima OHR-a, kao i sa stavom Konakovića o značaju očuvanja kapaciteta institucije, razgovor je dao jasan signal o pozicijama oba aktera u širem dijalogu koji se vodi u međunarodnim okvirima.
Konkretne odluke koje će biti donesene na sjednici PIC-a, kao i kasniji razvoj događaja, oblikovat će opštu institucionalnu sliku u Bosni i Hercegovini u narednom periodu. Sa svojom kompleksnošću, koja uključuje različite domaće i međunarodne aktere, sama tema ostaje predmet pažljivog praćenja, kako u domaćoj, tako i u međunarodnoj javnosti.
Bez obzira na konkretne ishode, sama dinamika diplomatskih kontakata u savremenoj BiH potvrđuje da pitanje međunarodne prisutnosti i ustavnog okvira zemlje ostaje jedna od centralnih tema njenog političkog života. Konstruktivan dijalog svih uključenih strana, sa pažljivim sagledavanjem različitih perspektiva, predstavlja temelj traženja održivih i pravednih rješenja, koja istovremeno čuvaju mir i otvaraju puteve prema daljem razvoju zemlje.
