Najniža penzija u Federaciji BiH mogla bi tokom naredne godine dostići 800 KM
Najniža penzija u Federaciji Bosne i Hercegovine mogla bi tokom naredne godine dostići ili premašiti granicu od 800 konvertibilnih maraka, navodi se u procjeni nadležnog federalnog ministarstva. Prema iznesenim ocjenama, takav scenario zavisi od nastavka aktuelnih ekonomskih trendova, prije svega rasta plata, zaposlenosti i ukupne ekonomske aktivnosti.
Pitanje visine penzija od značaja je za velik broj građana, budući da penzioneri čine značajan dio stanovništva i da o visini penzija direktno zavisi njihov životni standard. Upravo zbog toga su informacije o usklađivanju penzija i projekcijama njihovog rasta od šireg javnog interesa, pa je korisno razumjeti i mehanizme koji stoje iza tih kretanja.
Procjena nadležnog ministarstva
Prema navodima nadležnog federalnog ministarstva, ukoliko se nastave aktuelni trendovi rasta plata i drugih ekonomskih pokazatelja, realno je očekivati da najniža penzija tokom naredne godine dostigne nivo od oko 800 maraka. Procjena se temelji na povezanosti između kretanja plata i prihoda penzijskog sistema.
Iz ministarstva naglašavaju da rast plata direktno utiče na rast prihoda penzijskog sistema kroz doprinose koji se na te plate uplaćuju. Zbog te povezanosti, povećanje zaposlenosti i rast plata navode se kao najvažniji faktori za dugoročno unapređenje penzijskog fonda. Drugim riječima, više zaposlenih i veće plate znače i veći priliv sredstava u sistem iz kojeg se isplaćuju penzije.
Istovremeno, iz ministarstva napominju da rast plata često prati i rast troškova života, što može umanjiti stvarni efekat povećanja penzija na životni standard penzionera. Upravo zbog te povezanosti, kako navode, formula za usklađivanje penzija prilagođena je tako da penzioneri brže osjete pozitivne efekte ekonomskih kretanja.
Najavljeno povećanje od jula
Prema ranije objavljenim informacijama, određena povećanja penzija predviđena su već od početka jula. Prema tim podacima, zagarantovana penzija za korisnike s četrdeset i više godina penzijskog staža trebala bi porasti sa dosadašnjih oko 842 marke na približno 892 marke.
Istovremeno, prema istim podacima, prosječna samostalna penzija ostvarena isključivo u Federaciji Bosne i Hercegovine trebala bi sa dosadašnjih oko 851 marke prvi put preći granicu od 900 maraka. Ova povećanja predstavljaju rezultat redovnog usklađivanja penzija, koje se provodi prema zakonom utvrđenoj proceduri.
Treba napomenuti da se navedeni iznosi odnose na specifične kategorije penzija (zagarantovana penzija za određeni staž i prosječna samostalna penzija), te da se konkretan iznos pojedinačne penzije razlikuje ovisno o nizu faktora, uključujući dužinu staža i visinu uplaćenih doprinosa.
Kako funkcioniše usklađivanje penzija
Da bi se ove projekcije bolje razumjele, korisno je objasniti mehanizam usklađivanja penzija. Prema zakonskim odredbama koje se primjenjuju od početka 2026. godine, penzije se usklađuju dva puta godišnje, i to prvog januara i prvog jula svake godine. Usklađivanje se provodi po službenoj dužnosti, bez potrebe za donošenjem posebnog rješenja za svakog korisnika.
Usklađivanje se vrši na osnovu zvaničnih statističkih podataka nadležnog federalnog zavoda za statistiku. Konkretno, u obzir se uzimaju stope rasta potrošačkih cijena i bruto plata u prethodnom polugodištu, u poređenju s polugodištem koje mu prethodi. Time se osigurava da usklađivanje prati stvarna ekonomska kretanja, mjerena zvaničnim statističkim pokazateljima.
Ovakav automatski mehanizam usklađivanja, vezan za objektivne statističke podatke, ima za cilj da penzije prate kretanje cijena i plata bez potrebe za posebnim političkim odlukama u svakom ciklusu. Time se nastoji osigurati predvidljivost i redovnost prilagođavanja penzija ekonomskim uslovima.
Nova formula usklađivanja
Posebnost aktuelnog modela usklađivanja, prema objašnjenju ministarstva, jeste u tome što za penzionere uvijek daje povoljniji rezultat između dvije moguće računice. Riječ je o mehanizmu koji upoređuje dvije metode i primjenjuje onu koja penzionerima donosi veće povećanje.
Lider SDP-a predstavio programske prioritete stranke na sjednici Glavnog odbora!Prema objašnjenju, ukoliko je stopa rasta bruto plata veća, primjenjuje se ta stopa. Ukoliko je, s druge strane, povoljnija kombinovana formula koja uzima u obzir rast potrošačkih cijena i rast bruto plata u određenom omjeru, primjenjuje se ta kombinacija. Na taj način, kako navode iz ministarstva, osigurano je da penzioneri u svakom ciklusu usklađivanja ostvaruju povoljniju varijantu.
Ovakav pristup, koji garantuje primjenu povoljnije od dvije računice, predstavlja mehanizam zaštite realne vrijednosti penzija. Posebno je značajan u periodima kada cijene rastu brže od plata ili obrnuto, jer osigurava da penzioneri ne budu oštećeni bez obzira na to koji od ta dva trenda preovlada.
Kako funkcionišu penzijski sistemi
Da bi se šira slika bolje razumjela, korisno je objasniti osnovne principe funkcionisanja penzijskih sistema. Većina penzijskih sistema, uključujući onaj u Federaciji Bosne i Hercegovine, zasniva se na takozvanom principu međugeneracijske solidarnosti, poznatom i kao sistem tekućeg finansiranja.
Prema tom principu, doprinosi koje uplaćuju trenutno zaposleni koriste se za isplatu penzija sadašnjim penzionerima. To znači da održivost sistema u velikoj mjeri zavisi od odnosa između broja zaposlenih koji uplaćuju doprinose i broja penzionera koji primaju penzije. Upravo zbog toga se rast zaposlenosti i plata navodi kao ključan za stabilnost i unapređenje penzijskog sistema.
Penzijski sistemi širom svijeta suočavaju se sa sličnim izazovima, među kojima su demografsko starenje stanovništva, promjene na tržištu rada i potreba za osiguranjem dugoročne održivosti. Različite zemlje primjenjuju različite mjere za suočavanje s tim izazovima, uključujući reforme formula za obračun penzija, promjene u starosnoj granici za penzionisanje i podsticanje dodatnih oblika štednje za penziju.
Faktori koji utiču na visinu penzija
Visina penzije pojedinca zavisi od više faktora. Među najvažnijima su dužina penzijskog staža, odnosno broj godina tokom kojih je osoba uplaćivala doprinose, te visina tih doprinosa, koja je povezana s visinom plata tokom radnog vijeka.
Pored individualnih faktora, na visinu penzija utiču i opšti ekonomski uslovi, poput rasta plata i cijena, kao i stanje penzijskog fonda u cjelini. Mehanizmi usklađivanja, poput onog opisanog, služe upravo tome da penzije prate ova opšta kretanja i zadrže svoju realnu vrijednost tokom vremena.
Treba imati na umu da projekcije o budućim iznosima penzija, poput one o dostizanju granice od 800 maraka, predstavljaju procjene zasnovane na pretpostavci nastavka aktuelnih trendova. Kao i sve ekonomske projekcije, one su podložne promjenama ukoliko dođe do izmjena u ekonomskim uslovima, pa ih treba razumjeti kao očekivanja, a ne kao zagarantovane iznose.
Šira slika i kako pratiti temu
Pitanje visine i usklađivanja penzija ostaje tema od trajnog značaja za velik broj građana. Najavljena povećanja i projekcije daljeg rasta penzija pozitivni su signali za penzionere, ali njihovo ostvarenje zavisi od kretanja u privredi i na tržištu rada.
Za penzionere i buduće penzionere korisno je pratiti zvanične informacije nadležnih institucija o usklađivanju penzija, budući da se ono provodi automatski na osnovu zvaničnih statističkih podataka. Konkretni iznosi pojedinačnih penzija i njihova povećanja mogu se provjeriti kroz nadležne institucije penzijskog osiguranja.
Daljnji razvoj situacije, uključujući stvarno dostizanje projektovanih iznosa, zavisit će od ekonomskih kretanja u narednom periodu. Stabilnost i unapređenje penzijskog sistema u dugoročnoj perspektivi ostaju povezani s opštim stanjem privrede, prije svega s rastom zaposlenosti i plata, koji čine osnovu prihoda iz kojih se penzije finansiraju.
