Plenković najavio antiinflacijski paket: oporezivanje prekomjernih marži i imenovanje Žigmana za guvernera HNB-a
Premijer Andrej Plenković izložio je dio detalja antiinflacijskog paketa mjera koji će biti predstavljen na sjednici Vlade, kao i potvrdio da će Ante Žigman, sadašnji predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, biti predložen za novog guvernera Hrvatske narodne banke. Sami paket mjera, kako je premijer naveo, uključuje nekoliko strukturnih elemenata, među kojima je oporezivanje prekomjernih bruto marži, kao i dizanje paušala koji se odnosi na kratkoročni najam.
Najava paketa dolazi u trenutku u kojem je inflacija ponovno postala jedna od najvažnijih ekonomskih tema u Hrvatskoj, kao i u širem evropskom prostoru. Iako se opći nivo cijena u posljednjem periodu postupno stabilizirao, određeni segmenti, posebno oni vezani uz energente, hranu i pojedine usluge, i dalje pokazuju izrazitu osjetljivost na vanjske i unutrašnje faktore. Sa stanovišta hrvatske Vlade, najava strukturnih mjera predstavlja pokušaj sistemskog odgovora na pritiske koji se osjećaju u svakodnevnom životu građana.
Glavne tačke najavljenog paketa
U svom istupu, Plenković je naveo da je vladajuća koalicija podržala antiinflacijski paket, te da on sadrži nekoliko strukturnih elemenata. Prvi je proračunska disciplina, pri čemu je naglasio da nema novih, nepredviđenih rashoda koji bi mogli dovesti u pitanje ono što je planirano u državnom proračunu na početku godine.
Plenković je istaknuo i kako očekuje da svi akteri razumiju kontekst u kojem Vlada djeluje, kako bi se ublažili inflatorni pritisci, koji su, prema njegovoj ocjeni, u posljednjem razdoblju uglavnom uzrokovani rastom cijena energenata zbog krize na Bliskom istoku, ali i određenim unutrašnjim faktorima na koje Vlada želi reagirati. Ovakvim okvirom premijer je istovremeno predstavio paket mjera kao kombinaciju odgovora na vanjske faktore koji su izvan kontrole hrvatskih institucija, i unutrašnjih intervencija koje se mogu konkretno provesti.
Porez na prekomjerne marže
Centralni element najavljenog paketa odnosi se na izmjene zakona o porezu na dobit, sa fokusom na oporezivanje takozvanih prekomjernih bruto marži. “Kontekst na koji se to odnosi su i određene izmjene zakona, primjerice poreza na dobit. Dakle, porez na bruto marže i to prekomjerne marže, jer je analiza pokazala određena odstupanja koja izlaze izvan onoga što bi bilo logično i normalno poslovanje uz odgovarajuću dobit. Negdje su takva odstupanja prevelika. Prema tome, išlo bi se s izmjenama kojima bismo porezno dohvatili takve situacije”, izjavio je Plenković.
Iz pomalo tehničke formulacije, jasno proizlazi da Vlada planira uvesti dodatnu poresku obavezu za određene segmente privrede u kojima se, prema dosadašnjim analizama, ostvaruju izrazito visoke marže. Sami koncept oporezivanja takozvanih “excess profits” ili “prekomjernih profita” posljednjih godina prisutan je u različitim evropskim zemljama, posebno u kontekstu krize energenata, kada su pojedine kompanije ostvarile rekordne dobiti dok su krajnji potrošači plaćali znatno više cijene.
Sa stanovišta poreske politike, ovakve mjere zahtijevaju izrazito pažljivu konstrukciju, kako bi se izbjegli negativni nuspojavni efekti, kao što su odvraćanje budućih investicija, prekomjerna birokratska opterećenja ili neravnopravnost između pojedinih sektora. Konkretni detalji predloženog modela bit će dostupni nakon zvanične sjednice Vlade, kada se očekuju i prvi tehnički prikazi mjere.
Mjere u oblasti samostalnih djelatnosti
Pored mjera vezanih za marže, Plenković je najavio i intervenciju u oblasti samostalnih djelatnosti. “Imamo još nekoliko aspekata, prije svega samostalna djelatnost, koja se izrazito povećava u zadnjih nekoliko godina, gdje su porezno priznati rashodi čak 85 posto”, istaknuo je premijer.
Prema njegovoj ocjeni, ovakav model dovodi do neravnoteže i nejednakog poreznog položaja u odnosu na nesamostalne djelatnosti, koje imaju veća davanja. Plenković je dodao da je ova mjera, koja se u praksi često naziva paušalnim oporezivanjem ili posebnim modelom za male obrtnike, u svom izvornom obliku uvedena kao podrška u razdoblju visoke nezaposlenosti. Prema njegovim riječima, sada je došlo do “disbalansa” koji je potrebno ispraviti.
Sami koncept podrške malim obrtnicima i samostalnim djelatnostima dugogodišnja je tema poreske politike u Hrvatskoj. Na jednoj strani, takvi modeli predstavljaju važan instrument za olakšavanje pokretanja vlastite ekonomske aktivnosti, posebno u uslovima nedovoljnog broja klasičnih radnih mjesta. Na drugoj strani, kritičari modela ističu da on može dovesti i do takozvanog “lažnog poduzetništva”, u kojem velike kompanije svoje uobičajene zaposlenike “prebacuju” na status samostalnih obrtnika kako bi smanjili poresku obavezu.
Konkretne izmjene koje Vlada planira u ovom segmentu bit će predmet pažljive analize stručnjaka iz oblasti porezne politike, kao i organizacija koje predstavljaju različite skupine privrednika.
Povećanje paušala kod kratkoročnog najma
Treći konkretni element koji je premijer spomenuo odnosi se na povećanje paušala kod kratkoročnog najma. “Radi se i o povećanju paušala, odnosno donjega praga u vezi kratkoročnog najma, za koji ostavljamo delegiranu ovlast jedinicama lokalne samouprave da to određuju, no mislimo da je taj paušal jednostavno prenizak i da ga treba povećati, čime ćemo također pridonijeti smanjenju inflatornih pritisaka”, izjavio je Plenković.
Sami sektor kratkoročnog najma već godinama predstavlja jednu od najznačajnijih, ali i najkontroverznijih, ekonomskih tema u Hrvatskoj. Sa jedne strane, sektor donosi izuzetno značajne prihode, posebno u priobalnim mjestima koja žive od turizma. Sa druge strane, sve češće se otvara pitanje njegovog utjecaja na cijene najmova za stalno stanovanje, koje u brojnim hrvatskim gradovima i mjestima dosežu vrijednosti koje su značajno iznad nivoa dohotka stanovništva.
Povećanjem paušala, kao i prebacivanjem dijela ovlasti na lokalnu samoupravu, Vlada signalizira namjeru da se sektor pažljivije regulira, uz uvažavanje različitih lokalnih okolnosti. Iz redova ugostiteljskih i turističkih udruženja u Hrvatskoj, prema dosadašnjim izjavama, najavljene mjere uglavnom se prate sa rezervom, dok pojedini sektorski eksperti, sa druge strane, ističu da je riječ o nužnim korakom u smjeru poreske pravičnosti.
Ukidanje poreza na dohodak na mirovine
Plenković je u svom istupu najavio i ukidanje poreza na dohodak na mirovine, ocjenjujući to “velikim iskorakom u poboljšanju standarda umirovljenika”. Ova mjera se uklapa u širi paket koji je u prethodnim sedmicama već bio predmet javne rasprave, sa različitim ocjenama o njenom konkretnom utjecaju na različite skupine umirovljenika.
Prema dostupnim podacima, sadašnja mjera porez na mirovine plaća se na iznose iznad 600 eura, što znači da se ukidanjem mjere konkretni efekti najjače osjećaju kod umirovljenika sa natprosječnim primanjima. Kritičari mjere, među kojima su pojedine umirovljeničke organizacije, ranije su istakli da takva strukturalna izmjena ne pomaže najugroženijim umirovljenicima, sa najnižim primanjima, koji su izvan obuhvata mjere.
Plenković je dodao da bi dobitnici cijelog paketa antiinflacijskih mjera trebali biti svi građani, kako bi se ublažio pritisak rasta cijena. Konkretni efekti pojedinih mjera, kao i njihov uticaj na različite skupine stanovništva, bit će vidljivi tek nakon konkretnog usvajanja i primjene u praksi.
Imenovanje Ante Žigmana za guvernera HNB-a
Pored mjera ekonomske politike, Plenković je u svom istupu potvrdio i kadrovsku odluku visokog ranga. HDZ, uz podršku koalicionih partnera, odlučio je Hrvatskom saboru predložiti Antu Žigmana, sadašnjeg predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, za novog guvernera Hrvatske narodne banke.
Pokušaj dvostrukog ubojstva u Novom Zagrebu: osumnjičenom 43 godišnjaku određen istražni zatvor
“To je mjesto na koje, po smislu posla i kvalifikacijama koje se očekuju, treba doći izrazito iskusna, kompetentna i stručna osoba. Ante Žigman je prije svega ekonomist. Počeo je svoju karijeru u Hrvatskoj narodnoj banci, radio je i u poslovnim bankama, a bio je također i u Ministarstvu financija kao državni tajnik. Sada je niz godina na čelu Hanfe, odnosno nadzorne agencije za sve druge financijske institucije koje nisu banke. Ima zrelu životnu dob, kompetentan je i stručan za te teme, smatramo da on taj posao može itekako dobro obavljati”, izjavio je premijer.
Sam položaj guvernera Hrvatske narodne banke predstavlja jednu od najznačajnijih institucionalnih funkcija u zemlji, posebno u kontekstu članstva u eurozoni, gdje guverner HNB-a istovremeno učestvuje i u radu organa Europske centralne banke. U svojim aktivnostima HNB rješava niz ključnih pitanja, od finansijske stabilnosti, preko platnog prometa, do supervizije bankarskog sistema. Iz tog razloga, kvaliteta osobe koja vodi ovu instituciju ima izrazito značajne posljedice po opću ekonomsku stabilnost zemlje.
Bračni status i pitanje primjerenosti imenovanja
U svom istupu, Plenković se osvrnuo i na pitanje koje je u javnosti postavljeno povodom najavljenog imenovanja Žigmana. Naime, njegova supruga je trenutno ministrica u Vladi Republike Hrvatske, što je u medijima izazvalo pitanja o eventualnoj primjerenosti njegovog kandidiranja za izrazito važnu instituciju.
Plenković je u svom odgovoru istakao da bračni status ne bi trebao ograničavati sudjelovanje u javnom životu. “Hrvatski sabor daje povjerenje, tako da se u formalno-pravnom smislu ništa bitno ne mijenja. Ključna je stručnost gospodina Žigmana i njegova želja da obavlja taj posao, i vjerujem da će ga vrlo dobro obavljati”, izjavio je premijer.
Sa stanovišta opće prakse, pitanje srodstva i porodičnih veza u kontekstu javnih funkcija jeste tema o kojoj se u različitim demokratskim sistemima vode redovne rasprave. U pojedinim sistemima postoje stroga pravila koja ograničavaju ovakve situacije, dok u drugima dominira pristup koji se zasniva na pojedinačnoj ocjeni svake situacije. U Hrvatskoj, kao članici Europske unije, primjenjuju se opći standardi koji uključuju pravila o sukobu interesa, transparentnosti i institucionalnom nadzoru.
Konkretna ocjena primjerenosti datog imenovanja, kao i pitanje da li ono otvara bilo kakve potencijalne sukobe interesa, predmet je rasprave koja se vodi paralelno sa formalnim parlamentarnim postupkom. Konačnu odluku o samom imenovanju donosi Hrvatski sabor, što je premijer i istakao u svom istupu.
Šira ekonomska slika
Najavljeni paket mjera dolazi u kontekstu specifične ekonomske situacije u kojoj se Hrvatska, kao i ostatak Europe, nalazi posljednjih godina. Inflacija, koja je vrhunac dostigla u kombinaciji sa krizom energenata i drugim faktorima, postupno se snižava, ali se još uvijek nalazi na vrijednostima koje osjetno utječu na svakodnevni život građana.
Sa stanovišta hrvatskih institucija, posebnu pažnju zaslužuje i činjenica da je Hrvatska članica eurozone, što znači da monetarna politika ne ovisi isključivo o domaćim institucijama, već se vodi na nivou Europske centralne banke. U takvim uslovima, fiskalne mjere koje donosi nacionalna vlada predstavljaju jedan od ograničenih instrumenata kojim domaće institucije mogu utjecati na opću ekonomsku situaciju.
Pored toga, hrvatska ekonomija je posljednjih godina prošla kroz niz strukturnih promjena, uključujući prelazak na euro, jačanje turističkog sektora, kao i postupno povećanje učešća tehnoloških i uslužnih sektora. U takvim uslovima, sve više pažnje posvećuje se i pitanjima dohodovne nejednakosti, dostupnosti stanovanja, kao i opće sigurnosti za različite skupine stanovništva.
Najavljene mjere, kako sa stanovišta poreske politike, tako i u kontekstu monetarne institucije, predstavljaju samo jedan element šire ekonomske politike. Konačna ocjena njihovog uspjeha vidjet će se kroz period od više mjeseci ili godina, kroz konkretne pokazatelje kao što su nivo inflacije, kretanje plaća, dohodovna nejednakost i opća ekonomska aktivnost.
Šta dalje očekivati
Sutrašnja sjednica Vlade trebalo bi donijeti zvaničnu prezentaciju cijelog paketa, sa konkretnim detaljima koji do sada nisu javno dostupni. Nakon toga slijedi proces parlamentarne rasprave, koja uključuje stručne analize, primjedbe opozicionih stranaka, kao i konkretne amandmane koje pojedine stranke i poslanici mogu uložiti.
Pored toga, najavljeno imenovanje Ante Žigmana za guvernera HNB-a bit će također predmet posebne parlamentarne procedure. Sami postupak, prema standardnim hrvatskim institucionalnim pravilima, uključuje izlaganje kandidata pred Saborom, mogućnost postavljanja pitanja, kao i konačno glasanje.
Konkretne ekonomske posljedice cijelog paketa, kao i institucionalna pozicija nove uprave HNB-a, oblikovat će se kroz duži vremenski period. Sa stanovišta građana, najvažnije je pažljivo pratiti razvoj događaja i, gdje je to potrebno, koristiti dostupne kanale za izražavanje vlastitih stavova, bilo kroz medijske, građanske ili političke instrumente.
Zaključak
Najnovije najave premijera Andreja Plenkovića o antiinflacijskom paketu, koji uključuje oporezivanje prekomjernih bruto marži, izmjene u oblasti samostalnih djelatnosti, povećanje paušala kod kratkoročnog najma i ukidanje poreza na dohodak na mirovine, kao i imenovanje Ante Žigmana za novog guvernera Hrvatske narodne banke, predstavljaju značajan paket institucionalnih mjera koje će obilježiti narednu fazu rada hrvatske Vlade.
Sami detalji svih mjera bit će predstavljeni na zvaničnoj sjednici Vlade, nakon čega slijedi širok proces parlamentarne, stručne i javne rasprave. Konkretni efekti, kao i konačne ocjene cijelog paketa, postat će vidljivi tek kroz duži vremenski period, kroz kombinaciju makroekonomskih pokazatelja i percepcije građana u svakodnevnom životu.
Kao i u svakom širokom ekonomskom paketu, ključno je pažljivo pratiti kako se obećanja prevode u konkretne rezultate, posebno za one skupine stanovništva koje su najviše izložene pritiscima rasta cijena i ekonomske neizvjesnosti. Sa stanovišta građana, najvažnije je da konačne mjere donesu konkretna poboljšanja u svakodnevnom životu, neovisno od političkog konteksta u kojem se rasprava vodi.
